Obim izraelskog odgovora u Gazi mogao bi da definiše budućnost Libana jer se Hezbollah, moćna libanska milicija koju podržava Iran, može osjećati prinuđenim da se pridruži borbama. Libanci su potpuno svjesni da bi se sukob mogao preliti i gurnuti zemlju, koja se dugo klati na ivici, u nepovratan ponor.
To će biti "katastrofalan, konačni udarac za Liban", rekao je Nizar Ganem, direktor istraživanja i suosnivač Trijangla, libanskog trusta mozgova.
"Izrael može da uništi Liban. Rat sa Izraelom 2006. je koštao Liban milijarde dolara", rekao je za Foreign Policy politički analitičar Sami Nader.
Ipak, u vrijeme kada se zemlja bori sa bezbrojnim krizama, privremeni premijer Nadžib Mikati nije uspio da dobije uvjerenje Hezbollaha da Liban neće biti uvučen u još jedan sukob sa Izraelom.
"Ni od jedne strane nisam mogao da dobijem uvjerenje jer se situacija stalno mijenja", rekao je on na libanskoj televiziji.
Liban je u posljednjih nekoliko godina tresla najgora ekonomska kriza ikada. Od kada su 2019. izbili masovni protesti zbog životnih troškova, Liban se suočava sa rastućom nezaposlenošću i jednim od najvećih odnosa duga prema BDP-u u svijetu. Кako je ekonomija ušla u zastoj, lokalna valuta je devalvirala za 90 posto, inflacija je naglo porasla i gurnula 80 posto ljudi ispod granice siromaštva.
Životni standard je značajno opao, a nestanci struje 22 sata dnevno postali su rutina. Prevladao je osjećaj nepravde jer niko nije odgovarao za katastrofalnu eksploziju u luci u Bejrutu 4. augusta 2020.
Parlament zemlje više puta nije uspio da izabere predsjednika - postoje samo privremeni premijer i privremeni šef centralne banke. Devizne rezerve su iscrpljene sa 30 milijardi dolara na 8,6 milijardi dolara od 2019. do danas – što je, uzgred, samo milijarda više od 7,6 koje je prikupila međunarodna zajednica da pomogne Libanu da obnovi infrastrukturu uništenu u ratu 2006.
Ako dođe do još jednog rata, stručnjaci vjeruju da Liban možda neće dobiti priliku da se oporavi. Кažu da međunarodna zajednica neće davati nikakve zajmove već bankrotiranoj libanskoj državi. Također, bogate arapske monarhije poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata možda neće htjeti da daju Libanu novac koji bi lako mogao da završi u rukama Hezbollaha, koji vide kao iransku miliciju koja obučava druge regionalne grupe koje predstavljaju prijetnju njihovoj bezbjednosti.
"To bi moglo da dovede do potpunog raspada države. I ovog puta, Liban nema priliku da se zadužuje na međunarodnim tržištima", dodao je Ganem.
U slučaju rata, šasija osnovne infrastrukture koja održava svakodnevni život može biti bombardovana i srušena, primoravajući još jednu generaciju Libanaca da pobjegne iz zemlje. Postoje i šanse za građanske nemire. Ako Izrael ograniči svoje operacije na južni Liban gdje pretežno žive šiiti — od kojih mnogi podržavaju Hezbollah ili su mu dužni — ljudi u tim zajednicama će vjerovatno pobjeći u druge dijelove zemlje. To će dodatno opteretiti javne službe koje su već pod pritiskom prisustva sirijskih izbjeglica i čak bi moglo da pogorša sektaške razmirice.
Čak i poslije decenija rata, zemlja je i dalje podijeljena, a često pripadnici određene sekte dominiraju određenim kvartom ili cijelim gradom. U zemlji postoje opipljive tenzije, a mnogi se protive utjecaju Irana preko Hezbollaha i dugo zahtijevaju da se grupa razoruža.
Hezbollahovo oružje, navodno nagomilano da zaštiti Liban od Izraela, daje mu moć koju koristi u unutrašnjoj politici.
Mark Dau, libanski član parlamenta koji je predavao na Američkom univerzitetu u Bejrutu, rekao je da se utjecaj rata između Izraela i Hamasa već osjeća pošto je njemačka aviokompanija Lufthansa zaustavila letove, a Amerika, Velika Britanija i Nizozemska pozvale svoje građane da ne putuju u Liban ili da ga hitno napuste.
Također, nisu sve linije snabdijevanja trake otvorene što je izazvalo nestašice.
"Zalihe se prazne. Teško je naći brodove koji bi dostavili robu u Liban. Ove se dešava samo pod prijetnjom rata, zamislite šta bi bilo kada bi rat počeo", rekao je on za Foreign Policy iz Bejruta.
Кljučno pitanje je da li će Hezbollah – naoružan sa 150.000 precizno navođenih projektila – uključujući stotine raketa dugog dometa koje mogu da pogode bilo gdje unutar Izraela – poslušati poziv saveznika Hamasa da se pridruži osovini otpora protiv Izraela. Ili će izraelsko rukovodstvo, sa već mobilisanim trupama i globalnim simpatijama, vidjeti priliku u otvaranju drugog fronta za uništavanje Hezbollahove oružarnice?
Hezbollah nema saglasnost libanskog naroda da vodi rat protiv Izraela. Također nije samoubilački nastrojen i neće ući u sukob bez strategije izlaza. Ipak, to je ideološka organizacija sa hiljadama boraca i rezervista koji su spremni da umru za svoj cilj.
Iako su Sjedinjene Države poslale dva nosača aviona u istočni Mediteran da odvrate Hezbollah i Iran od širenja sukoba, ne može se isključiti otvaranje još jednog fronta u Libanu.
Hezbollah može da uđe u rat svom snagom u tri situacije: ekstremno krvoproliće u Gazi, ako Izrael počne da bombarduje Hezbollahove zalihe ili ako iranski vrhovni vođa Ali Hamnei smatra da je to pravi put.
Elias Farhat, penzionisani general libanske vojske, rekao je da su libanske oružane snage i Hezbollah u visokom stepenu pripravnosti. On je rekao da će Hezbollah vjerovatno intervenisati u sadašnjem sukobu ako Izrael eskalira svoje napade na Liban i cilja duboko unutar zemlje—vjerovatno Hezbollahove rakete ili vodstvo—ili ako Izrael upadne u Gazu i počini još masakra.
Hezbollah se može odlučiti za ograničeno učešće kako bi umirio Hamas i sačuvao obraz pred njegovim odanim i odlučnim kadrom. Grupa može pojačati raketno granatiranje i poslati svoju elitnu jedinicu komandosa Radvan da izvrši napade različite veličine — u zavisnosti od stanja u Gazi — preko plave linije.
Nader, politički analitičar, rekao je da će na kraju odluka biti donesena u Teheranu, u zavisnosti od iranske računice.
"Hamas je strateško bogatstvo Irana i ogroman instrument pritiska. To je Iranu dalo utjecaj unutar Izraela. Ako osjećaju da će izgubiti ovu stratešku imovinu u koju su godinama ulagali, natjerat će Hezbollah da otvori još jedan front", kazao je.
