Države članice Evropske unije i Evropski parlament postigli su preliminarni dogovor o Zakonu o vještačkoj inteligenciji.
To je prvi pokušaj u svijetu da se reguliše tehnologija kako bi se razvijala na sveobuhvatan, etički zasnovan način.
Maratonski pregovori
Dogovor je na političkom nivou postignut u petak navečer nakon razgovora koji su trajali cijeli dan i uslijedili nakon neuspješnog maratona između srijede i četvrtka.
Ukupno, cijeli pritisak je trajao više od 35 sati.
Proboj je uslijedio usred agresivnog lobiranja Big Techa i start-up kompanija, oštrih upozorenja civilnog društva i intenzivnog nadzora medija, jer bi zakonodavstvo iz Bruxellesa moglo značajno utjecati na slične regulatorne napore širom svijeta, prenosi Blic.
"Historijski! Evropa postaje prvi kontinent koji je postavio jasna pravila za korištenje vještačke inteligencije", rekao je Thierryi Breton, evropski komesar za unutrašnje tržište, proslavljajući taj trenutak na društvenim mrežama.
Pregovori su bili teška borba između vlada i zakonodavaca oko niza veoma složenih i tehničkih pitanja.
Razgovori u petak imali su snažan fokus na korištenju biometrije u realnom vremenu, uključujući prepoznavanje lica, u javnim prostorima.
DEAL ON AI! 🦾 After three days of trilogues, negotiators from Parliament & Council have finally reached a political agreement on the Artificial Intelligence Act! 👏 pic.twitter.com/CRKZn0WSSF
— IMCO Committee Press (@EP_SingleMarket) December 8, 2023
U središtu debate bilo je pitanje da li državnim organima treba dozvoliti da koriste biometrijske sisteme sa AI (umjetna inteligencija) koji mogu da identifikuju i kategorišu ljude na osnovu osjetljivih karakteristika kao što su pol, rasa, etnička pripadnost, vjera i politička pripadnost, kao i sistemi prepoznavanja emocija.
Neophodni zakoni
U svom zajedničkom mandatu, poslanici EP su rekli da su ove prakse "nametljive i diskriminatorne" i da bi stoga trebalo da budu zabranjene na teritoriji Evropske unije.
Države članice su, međutim, imale sasvim drugačije mišljenje. Tvrdile su da su izuzeci za sprovođenje zakona neophodni da bi se ušlo u trag kriminalcima i spriječile prijetnje nacionalnoj sigurnosti.
Na kraju su Parlament i Vijeće uspjeli da pronađu način da "zakrpe" svoje razlike i odnesu pobedu.
Kada zakonski tekst, koji obuhvata stotine stranica u člancima i aneksima, bude ponovo napisan, bit će upućen Evropskom parlamentu na novo glasanje.
Očekuje se da će se glasanje održati početkom 2024. godine. Zakon će tada imati grejs period pre nego što postane u potpunosti primjenjiv 2026. godine.
