Hrvatski narodni sabor BiH (HNS) objavio je jučer prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Radi se o prijedlogu kojeg je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović prvo predstavio partnerima u vlasti, a kasnije ga je pojašnjavao i medijima nakon jednog od sastanaka lidera.
Dakle, model je to po kojem se za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ne mijenja ništa, ali se uvodi jedan uvjet za onoga ko želi biti u Predsjedništvu BiH ispred Hrvata.
A to je da mora imati najviše glasova u četiri kantona - HNK, SBK, Kanton 10 i Posavskom.
Dakle, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda je onaj ko dobije najviše glasova u FBiH.
No, za hrvatskog kandidata to ne važi. Za njega su važni oni kantoni gdje živi najviše Hrvata, što prema HNS-u treba osigurati da će 'legitimni' Hrvat dobiti na izborima.
Osim što se time u važniji položaj stavljaju ovi kantoni, time se automatski umanjuje vrijednost glasova Hrvata koji žive npr. u Tuzli ili Sarajevu. I naravno Zenici.
Dakle, evo kako to HNS zamišlja:
dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to:
Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dvije od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točke a) i b) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točke a), b) i c) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH.
Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.
Mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine.
