Informacija da je Borjani Krišto, predsjedavajućoj Predstavničkog doma PSBiH dostavljeno ime Gorana Selaka, predsjednika SPS, kao kandidata za budućeg ministra sigurnosti BiH, sada otvara pitanje hoće li Selak biti i imenovan za ministra sigurnosti.
Prije svega, to imenovanje mora se posmatrati u kontekstu raspada koalicije na državnom nivou, a koju čine stranke "Trojke" i SNSD.
Imajući u vidu da je "Trojka" pokrenula proces izbacivanja SNSD-a iz vlasti, ukoliko ustraju u svom naumu, jasno je da oni neće glasati za Selaka, koji je prijedlog SNSD-a, a kada prijedlog dođe pred Predstavnički dom PSBiH, koji mora potvrditi imenovanje svakog od ministara u Vijeću ministara BiH. Odnosno kako kompletan saziv Vijeća ministara, tako i imenovanje svakog pojedinačnog ministra.
Otvorene brojne mogućnosti
Teško je očekivati da će Selak dobiti i podršku ukupno 11 poslanika SDA i DF-a, izuzev ukoliko se SDA odluči ući u vlast s SNSD-om i HDZ-om, a o čemu se sve glasnije govori, uprkos tome što je SDA nedavno takvu mogućnost odbacila.
Imenovanje Selaka vjerovatno neće dobiti ni podršku opozicije iz RS, koja pretenduje na ulazak u vlast, kao ni od mješovitog kluba NES-Naprijed.
Prema sadašnjoj konstelaciji odnosa, za Selaka bi mogli biti sigurni glasovi SNSD-a i HDZ BiH.
No, sigurno je da Krišto i HDZ BiH, kao ni SNSD, neće rizikovati i u proceduru upućivati prijedlog za imenovanje ministra dok ne osiguraju većinu da on bude i izglasan.
Jer, ako Predstavnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajuće Vijeća ministara o imenovanju ministra ili zamjenika ministra, Krišto je dužna u roku ne dužem od osam dana imenovati drugu osobu na to mjesto i takvu odluku dostaviti na potvrdu Predstavničkom domu, ili podnijeti ostavku. To propisuje Zakon o Vijeću ministara BiH, pa HDZ BiH neće sigurno dozvoliti da na imenovanju ministra sigurnosti rizikuju da Krišto eventualno dođe u situaciju da podnese ostavku.
Vjerovatno će se upravo na glasanju o imenovanju Selaka u potpunosti razotkriti karte i skinuti maske svih aktera na uzburkanoj bh. političkoj sceni i da će taj moment biti presudan u budućem preslagivanju vlasti na državnom nivou.
A, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, Borjana Krišto u što kraćem roku prijedlog za imenovanje ministra sigurnosti mora uputiti Komisiji za pripremu izbora Vijeća ministara BiH koju čine po jedan predstavnik svake političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata, kao i svi nezavisni kandidati koji su nosioci poslaničkih mandata u Predstavničkom domu PSBiH.
Naime, Zakon o Vijeću ministara BiH propisuje da u slučaju da ministar podnese ostavku, kao što je učinio Nenad Nešić, bivši ministar sigurnosti osumnjičen za korupciju, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH imenuje njegovog nasljednika najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja njegove ostavke.
Nešić je ostavku podnio 23. januara i propisani rok za Krišto je već istekao, pa se očekuje da ona u pravcu imenovanja novog ministra djeluje što prije i prijedlog uputi Komisiji.
Ukoliko Krišto uputi Komisiji prijedlog da se imenuje Selak, onda će Komisija razmatrati sve informacije i obaviti intervju s njim o podobnosti za obavljanje ove funkcije.
Zadatak Komisije i sigurnosne provjere
Komisija odlučuje o tome da li preporučuje Domu potvrdu izbora kandidata. Preporuka Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, u kojoj se navodi broj glasova ''protiv'' i obrazloženje uz takve glasove, nije obavezujuća za Dom.
Također, neophodno je da se izvrše sigurnosne i druge provjere za budućeg ministra koje vrši Državna agencija za istrage i zaštitu, a po potrebi i obavještajno-sigurnosna agencija.
Podsjećamo, tek nakon hapšenja Nenada Nešića ustanovljeno je da je SIPA ograničena kod provjera kandidata za ministre i da ne može vršiti "dubinske" provjere kandidata, nego isključivo provjerava informacije koje kandidat navede u obrascu Centralne izborne komisije.
To je konstatirala i Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH kada je nedavno od SIPA-e tražila informacije o tome kako je Nešić prošao provjere i dobio "zeleno svjetlo" 2023. godine da bude ministar sigurnosti, uprkos tome što je istraga protiv njega vođena od 2019. godine.
Za sada je u pogledu novih imenovanja i smjena na pozicijama na državnom nivou sve neizvjesno, osim toga da nas očekuje još turbulentniji period, jer situacija se iz dana u dan "zahuktava" i nakon direktnog miješanja Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije u "preslagivanju" parlamentarne većine, samo je pitanje ko i u ime koga i čijeg interesa će se oglasiti u narednim danima ili iz neke od susjednih zemalja ili iz međunarodne zajednice.
