Ustavni sud Bosne i Hercegovine jučer je donio dvije važne odluke s kojima je Vladi FBiH i Vladi RS jasno osporeno pravo raspolaganja državnom imovinom koja je pod zabranom raspolaganja i koja je u isključivoj nadležnosti institucija BiH.
U prvom slučaju Ustavni sud je Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije Bosne i Hercegovine donesene krajem prošle godine proglasio neustavnom i stavio je van snage.
Istovremeno Ustavni sud je Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva naložio da poduzmu odgovarajuće korake kojima će poništiti sve odluke i aktivnosti koje su utemeljene na osporenoj odluci.
Poništiti dozvolu datu firmi Adriatic Metals BH
Podsjećamo, Vlada FBiH je donijela odluku s kojom je omogućila da se državno šumsko zemljište može privremeno koristiti između ostalog i u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, kao i za korištenje obnovljivih izvora energije, zatim obavljanja sportsko-turističke djelatnosti, za postavljanje/izgradnju GSM baznih stanica, vodovoda, oborinskih, otpadnih, gasnih, toplovodnih, elektro i telekomunikacijskih vodova i to za vrijeme trajanja koncesionog ugovora.
Jasno je da je s ovom odlukom otvorena mogućnost za pravu ofanzivu „potencijalnih investitora“ na državno zemljištu i da Ustavni sud BiH nije osporio ovu odluku Vlade FBiH, vjerovatno bismo uskoro na državnim parcelama imali „investitore“ koji bi po povoljnim naknadama razvijali svoje raznorazne biznise.
Što je najgore u čitavoj ovoj priči, Vlada FBiH iako je u prvobitnom tekstu ove odluke bila navela da će tražiti saglasnost Pravobranilaštva BiH pri izdavanju rješenja o dozvolama za korištenje šumskog zemljišta, naknadno je tu odluku izmijenila i iz Odluke izbrisala ovu odredbu o saglasnosti Pravobranilaštva BiH.
Za sada je poznato da je na osnovu ove osporene odluke Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva krajem prošle godine izdalo rješenje firmi Adriatic Metals BiH kojim joj je odobreno privremeno korištenje šumskog zemljišta, na području Vareša, površine 72.415 kvadratnih metara, u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala.
Shodno odluci Ustavnog suda BiH, sada ovo rješenje mora biti poništeno, međutim postavlja se pitanje kolika je šteta na tom dijelu eksploatisane državne imovine već nanesena i ko će je i kome nadoknaditi.
Šta radi Pravobranilaštvo BiH?
Kao zaštitnik državne imovine sada bi na scenu trebalo stupiti Pravobranilaštvo BiH, koje je sigurno moglo iskoristiti svoje ovlasti po službenoj dužnosti i uključiti se u zaštitu državne imovine i prije intervencije Kemala Ademovića, kao apelanta u ovom slučaju i odluke Ustavnog suda BiH.
Ono što je najporaznije u ovoj priči jeste to da je Vlada FBiH, a pokazuje to odluka Ustavnog suda BiH zarad „sitnog šićara“, prekršila Ustav BiH i upustila se u opasne igre oko državne imovine.
A, firma Adriatic Metals rješenjem resornog federalnog ministarstva tek je obavezana da za sječu šume u Varešu uplati oko 93.000 KM u budžet FBiH, a oko 139.000 KM u budžet Zeničko-dobojskog kantona.
Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće i brzo se očekuje od Vlade FBiH
I resornog ministarstva da ih ispoštuju i provedu, jer u protivnom njihovo ponašanje će biti istovjetno onom režimu u entitetu RS, koji spori i državu BiH kao titulara državne imovine, a i odluke Ustavnog suda BiH.
Osporavanje Suda i države kao titulara državne imovine iz RS
Naime, iz entiteta RS već su reagirali na odluku Ustavnog suda BiH kojom je osporeno pravo Vladi RS da provede Odluku o načinu i uvjetima prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina javnim nadmetanjem – licitacijom .
Podsjećamo, na osnovu te odluke, donesene krajem prošle godine, Vlada RS je prodala kompaniji Drvo-export iz Teslića oko 56 dunuma državnog zemljišta na Jahorini.
Kao vlasnik te firme „iz sjene“ spominjan je Srđan Klječanin zvani Rufi, odbornik SNSD-a u Tesliću, blizak Miloradu Dodiku. Navodno, njegova firma je već uplatla u budžet RS oko 41 milion KM za parcele na Jahorini ukupne površine oko 56 dunuma na kojima je planirana gradnja hotelskog kompleksa i apartmana.
Pokušali smo kontaktirati Klječanina u vezi komentara za Raport na odluku Ustavnog suda BiH prema kojoj njegova firma neće moći raspolagati s tim zemljištem, ali on nije odgovarao na naše telefonske pozive.
Ustavni sud BiH je naime obavezao Vladu Republike Srpske i Ministarstvo trgovine i turizma RS da poduzmu odgovarajuće korake kojima će poništiti sve odluke i aktivnosti koje su utemeljene na osporenoj odluci. Ustavni sud je naglasio da je Vlada RS raspolagala državnom imovinom koja je pod zabranom raspolaganja i koja je u isključivoj nadležnosti institucija BiH.
Iako su odluke Ustavnog suda BiH obavezujuće i konačne, iz Ministarstva trgovine i turizma RS su najavili neke „svoje kontramjere“, a Ustavni sud BiH su optužili da je „ovakvom odlukom izvršio jednu vrstu državnog udara, jer je zemlju na Jahorini pripisao ‘državnoj imovini BiH’, što u RS-u negiraju i osporavaju.
Kako su prenijeli mediji u RS Denis Šulić, SNSD-ov ministar trgovine i turizma u RS-u kazao je da „investitor iz Teslića“, ili bolje rečeno njegov stranački kolega, neće odustati „od kupovine zemljišta na Jahorini“.
Jesu li milioni već uplaćeni u budžet RS, amožda i potrošeni?
Za sada su izjave o tome je li oko 41 milion za zemljište na Jahorini već uplaćen u budžet RS ili nije oprečni.
Šulićeva posljednja izjava implicira da kupovina ipak nije okončana, jer u tom slučaju ne bi bilo riječi o odustajanju od kupovine, nego od eventualne gradnje.
No, situacija u vezi s najnovijim odlukama Ustavnog suda BiH vjerovatno će se vrlo brzo iskristalisati, a sama rasprava o njima i u RS ipak potvrđuje da se ne slijedi „slijepo“ stav Milorada Dodika koji je donio i ukaz o neobjavljivanju i neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH u entitetu RS, a zbog čega se Dodik ,jer na taj način nije ispoštovao odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta mjesecima nalazi na optuženičkoj klupi Suda BiH.
S druge strane, Raport je nedavno Ustavnom sudu BiH uputio upit o tome da li se njihove odluke objavljuju u Službenom glasniku Republike Srpske, a imajući u vidu da Ustavni sud BiH u svim svojim objavljenim odlukama u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine redovno navodi za svoje odluke da se trebaju objaviti "i u Službenom glasniku RS".
Ustavni sud BiH smo pitali i kako se tretira neobjavljivanje odluka Ustavnog suda BiH u entitetskom službenom glasilu RS?
„Ustavni sud Bosne i Hercegovine prati izvršenje svojih odluka, uključujući izvršenje naloga za objavu odluka u službenim glasnicima. Neobjavljivanje i kašnjenje sa objavljivanjem odluka u službenim glasnicima će biti predmet rasprave na jednoj od narednih Plenarnih sjednica Ustavnog suda BiH“, naveli su za Raport iz Ustavnog suda BiH.
