Američkog predsjednika Joea Bidena su dva puta na konferenciji za novinare u četvrtak pitali da li bi NATO odgovorio vojnom akcijom ako bi Rusija upotrijebila hemijsko oružje u Ukrajini, što je strah koji su SAD, Velika Britanija i drugi više puta u proteklih nekoliko sedmica isticali.
Rusija je jedna od 193 zemlje koje su potpisale međunarodni sporazum o zabrani proizvodnje, skladištenja i upotrebe hemijskog oružja – a Moskva poriče da ima ili koristi takvo oružje.
Međutim, ruski agenti su 2018. u Solsberiju upotrijebili smrtonosni nervni agens "novičok" ubivši ženu. Ponovo su ga koristili za trovanje opozicionog lidera Alekseja Navaljnog u augustu 2020. Istraživački novinari vjeruju da Rusija zadržava tajni program hemijskog oružja, dok je njen saveznik Sirija optužena da je više puta koristila niz hemijskih oružja tokom dugotrajne građanske rat tamo, prenosi Guardian.
Zapadni lideri su postali zabrinuti da neuspjeh Rusije da postigne brzu pobjedu u Ukrajini znači da bi mogla da razmotri eskalaciju oružja koje koristi da izbjegne krvavi gradski rat, koji ide u prilog braniocima. Helikopteri koji su bacali gas hlor u stambena područja Alepa u novembru i decembru 2016. doveli su do kraja otpora pobunjenika u sirijskom gradu nakon četiri godine borbi.
"Ovo oružje je morbidno efikasno i može slomiti volju civila da se odupru", rekao je stručnjak za hemijsko oružje Hamisf de Bretton-Gordon.
"Odgovorili bismo… Odgovorili bismo ako ga koristi. Priroda odgovora zavisila bi od prirode upotrebe", rekao je Biden u svom prvom odgovoru.
Drugi odgovor je bio manje direktan.
"To bi izazvalo odgovor u naturi. Bilo da ili ne – pitate da li bi NATO prešao – mi bismo tada donijeli tu odluku", naveo je.
Iz konteksta je bilo jasno da je „odgovor u naturi“ trebalo da znači da bi to bila promišljena reakcija na ono što bi se dogodilo.
Gordon tvrdi da postoje dva moguća tipa ruskog napada: napad hlorom ili amonijakom, koji bi Кremlj mogao da pokuša da preoblikuje kao industrijska nesreća, i upotreba hemijskog oružja posebno dizajniranog da ubije, kao što je sarin, koji je bio korišten u Siriji 2017, ili novičok.
"U prvom slučaju, nisam siguran da bi došlo do kinetičkog (vojnog) odgovora NATO-a – saveznici bi vjerovatnije željeli da snabdijevaju Ukrajinu sa više naoružanja i sa boljim naoružanjem. Ali ako bi Rusija koristila agense dizajnirane samo za upotrebu u ratu, NATO bi vjerovatno morao da odgovori vojno kao što je to uradio u Siriji", rekao je Gordon, također bivši komandant NATO snaga za hemijsko oružje.
SAD su izvele dva napada u Siriji. Raketni udari dogodili su se u aprilu 2017., nakon napada sarinom. Vazdušni i raketni napadi uslijedili su godinu dana kasnije, u aprilu 2018., uz pomoć Francuske i Velike Britanije, nakon što je u Damasku korišten gas hlor. Svaki put gađano je ono što je opisano kao sirijsko hemijsko oružje.
Ali bilo kakav napad NATO snaga, ili podskupine zapadnih zemalja, malo je vjerovatno da će direktno napasti hemijska mjesta u Rusiji zbog straha od početka opšteg rata, za koji se članice NATO-a slažu da žele da izbjegnu.
Potencijalno, niko ne zna šta su crvene linije Rusije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij uputio je direktan apel na samitu NATO-a u četvrtak za naoružanje viših specifikacija, borbene avione, tenkove, raketnu artiljeriju i sisteme protiuzračnu odbrane. Zapadne zemlje bi mogle da pojačaju vojnu pomoć.
Druga opcija bi bila da se dalje pooštre ekonomske sankcije, koristeći nezakonitost hemijskog oružja kao opravdanje. Opcije bi uključivale sankcije drugim ruskim bankama i punu zabranu uvoza nafte i gasa od strane EU i UК, iako bi to za neke zemlje bila ekonomski teška odluka.
