Evropska centralna banka (ECB) ocjenjuje da se, čak i uz sve veće rizike, izgledi za ekonomski rast pogoršavaju, “ali ne vidimo recesiju, i dalje očekujemo meko prizemljenje”, odgovorila je predsjednica te institucije Christine Lagarde na pitanje može li recesija iz Njemačke preliti na šire europodručje.
ECB je povećao kamatne stope deset puta zaredom od sredine 2022. godine, kada je inflacija u eurozoni porasla po dvocifrenim stopama.
Ovog juna ih je prvi put snizio za 0,25 postotnih bodova, a isto je učinio i nedavno.
Smanjenje stope postalo je izglednije tek u posljednje dvije sedmice, nakon objave najnovijih podataka o kretanju inflacije.
Na sastanku Vijeća ECB to je predložio glavni ekonomista ECB Filip Lejn.
Prema riječima slovenskog ekonomiste Mojmira Mraka, “ova odluka je zaista bila očekivana”.
“Više bi čudilo da su se odlučili ili za veće sniženje ili za nikakvo smanjenje kamata. Zanimljivije je da se prije mjesec, na prethodnoj sjednici Vijeća ECB, očekivalo da bi moglo doći do još samo jednog smanjenja kamatnih stopa ove godine u decembru, ali to se tada nije očekivalo za oktobar.
To jasno pokazuje da se situacija u mjesec dana znatno promijenila”, upozorava Mrak u izjavi za ljubljansko Delo, prenosi SEEbiz.
Prema njegovoj ocjeni, tri su ključna razloga.
“Prije svega, prognozirani ekonomski rast za ovu godinu manji je nego prije mjesec. Inflacija se također dodatno smanjila.
To su dva argumenta u korist bržeg smanjenja kamatnih stopa. Istovremeno, za to vrijeme je i američka centralna banka vrlo radikalno smanjila kamatne stope, za pola postotnog boda.
To je bio dodatni argument, jer razlike u kamatama mogu utjecati na kretanje kursa”, dodao je Mrak.
