Svijet je suočen s globalnom krizom antibiotika - sve je više i više otpornih sojeva bakterija, dok je stopa otkrivanja fundamentalno novih antibiotika daleko sporija.
Međutim, razlog za nadu ipak postoji: čak 70 posto svih trenutno licenciranih antibiotika izvedeno je iz aktinobakterija u tlu, a većina okoliša na Zemlji još nije ispitana.
Stoga ne čudi da se fokus potrage na aktinobakterije okreće drugim staništima.
Skandinavski istraživači okrenuli su se svom dvorištu i razvili novi skup metoda za probir antivirulentnog djelovanja nepoznatih spojeva bakterijskog porijekla.
Testirani spojevi izvedeni su iz aktinobakterija koje žive unutar beskralješnjaka u Arktičkom moru. Tako su pronašli i dva zanimljiva spoja s jakim antivirulentnim ili antibakterijskim učincima protiv enteropatogene E. coli.
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Frontiers in Microbiology, pokazuju smisao istraživanja novih staništa u kojima će se pronaći antibakterijski lijekovi kojima bi se mogla riješiti trenutna globalna kriza s antibioticima, prenosi Bug.hr.
"Napredni testovi mogu identificirati antivirulentne i antibakterijske metabolite iz ekstrakata aktinobakterija", objašnjavaju istraživači Univerziteta u Helsinkiju čiji skup metoda može testirati učinak stotina nepoznatih spojeva istovremeno.
Istraživanja se nastavljaju…
