Donald Trump nije službeno deklasificirao dokumente iz Mar-a-Laga jer je "želio da te tajne i dalje imaju vrijednost", sugerira pravna analitičarka.
Trumpova tvrdnja svodi se na "nevjerojatno osuđujuće priznanje", napisala je bivša agentica FBI-a Asha Rangappa.
Kao da je priznao krivicu
Sedmicama se bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump branio govoreći da je uveliko deklasificirao dokumente zaplijenjene u njegovoj rezidenciji na Floridi, gdje ih je odnio nakon što mu je istekao mandat, iako ih je morao ostaviti u Bijeloj kući.
Ta se tvrdnja svodi na "nevjerovatno osuđujuće priznanje", napisala je Asha Rangappa, bivša specijalna agentica FBI-a koja je sada pravna analitičarka i urednica u Just Securityu, prenosi Yahoo.com.
Ne pridržavajući se službenog procesa deklasifikacije - a nema dokaza da je Trump to učinio - bivši je predsjednik pokazao da želi zadržati tajne u tim dokumentima vrijednim, sugerira Rangappa, koja je pomoćnik dekana i viši predavač na Sveučilišnoj škola za globalna pitanja Jackson.
"Zašto bi to učinio? Samo ako želiš da tajne imaju vrijednost za nekoga", napisala je ona.
Rangappa je dodala da bi Trump trebao obavijestiti odgovarajuće vladine agencije da je želio službeno deklasificirati bilo koji dokument.
To bi ih dovelo do toga da poduzmu korake da zaštite svoje "metode i izvore". Dodala je da bi zaštita ili uklanjanje takvih podataka obezvrijedili dokumente.
"Ako stvarno mislite da bi nešto trebalo biti javno, onda želite poduzeti korake da zaštitite izvore informacija prije nego ih objavite", napisao je Rangappa.
"Ali Trump tvrdi da je to učinio tajno. To znači da je namjerno htio ostaviti te izvore i metode otkrivenima."
Nekoliko javnih osoba nagađalo je da je Trump možda pokušao koristiti tajne dokumente koje je čuvao u privatne svrhe.
"Moneta za pregovaranje"
Jedan od najglasnijih Trumpovih kritičara, njegov bivši lično advokat Michael Cohen, više je puta rekao da je bivši predsjednik možda zadržao dosjee jer ih je želio iskoristiti kao "monetu za pregovaranje" ako se ikada suoči sa zatvorskom kaznom.
Cohen je u ponedjeljak sugerirao da je Trump imao naviku davati osjetljive dokumente dok je putovao u inozemstvo, u svjetlu članka Washington Posta koji je izvještavao o tome kako je Trump nosio "nesređene kutije povjerljivih dokumenata" sa sobom na inozemna putovanja.
Nakon racije u Mar-a-Lagu, voditelj Fox Newsa Eric Shawn također je glasno pitao tokom prijenosa uživo je li Trump pokušao prodati dokumente Rusiji ili Saudijskoj Arabiji.
Otkako su agenti FBI-a 8. augusta izuzeli 11 kompleta povjerljivih dokumenata sa Floride, Trump je tvrdio da je skinuo oznaku tajnosti s tih dokumenata putem trajnog naloga dok je još bio predsjednik.
Tvrdio je da mu trajni nalog dopušta da ukloni bilo šta iz Bijele kuće, čime se automatski deklasificira ta informacija. Međutim, 18 bivših saradnika Trumpove administracije reklo je za CNN da nikada nisu čuli za takvu naredbu.
Iako američki predsjednici imaju ovlasti deklasificirati informacije, tipičan postupak uključuje obavještavanje relevantnih vladinih agencija koje potom izvršavaju nalog.
Bez zapisa ili dokaza koji bi upućivali na to da je takav proces poduzet za dokumente pronađene u Mar-a-Lagu, primarno pitanje s kojim se Trump sada suočava jeste je li s njih skinuo oznaku tajnosti prije nego što je napustio Bijelu kuću - kad je još imao ovlasti to učiniti kao predsjednik.
U međuvremenu, u sudskom dokumentu Ministarstva pravosuđa pojavila se nova optužba - da su Trump i njegovi suradnici pokušali opstruirati istragu o rukovanju nacionalnim tajnama.
