Raport donosi

Hronologija najavljene blokade: Kako su Bisera Turković i SDA pomogli Dodiku da stopira NATO integracije

Bosna i Hercegovina nalazi se u najvećoj krizi u posljednjih nekoliko godina i nikada nije bio upitniji put zemlje u Evropsku uniju i NATO, nego što je to danas.

Poznato je da je glavni kočničar svih reformskih procesa prvenstveno Milorad Dodik i njegov SNSD, međutim od odgovornosti za sadašnje stanje, naročito za stopirani NATO put, iako je u trenutno u opoziciji odakle kritikuje sadašnju vlast, nikako se ne može amnestirati SDA.

Jer, činjenice i argumenti do kojih smo došli potvrđuju da je SDA glavni krivac za to što je dopustila da se nekadašnja Komisija za NATO integracijski proces BiH preimenuje u Komisiju za saradnju s NATO-om.

Da bi sve bilo jasnije, treba hronološki podsjetiti na to kako je SDA dala mogućnost Dodiku da uopće uđe u vlast i kako su pristali na njegov tadašnji truli kompromis kojim je umjesto godišnjeg nacionalnog programa, dogovoren Program reformi BiH.

Pirova pobjeda čije posljedice trpi država

Kada je krajem 2019. godine SDA uvela u vlast na državnom nivou SNSD, uvjetujući tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika SNSD-a da zauzvrat podrži slanje dokumenta Program reformi u NATO sjedište u Briselu, na što je Dodik tada i pristao, SDA je to predstavila velikim uspjehom i bitkom dobijenom na putu BiH u NATO.

Međutim, uskoro se pokazalo da je prednost koju su u tom trenutku imale snage zagovornice NATO integracijskih procesa, Milorad Dodik brzo pretvorio u Pirovu pobjedu SDA. Sve ono što je BiH u tom trenutku dobila na mostu, izgubila je na ćupriji, a sve zahvaljujući opet SDA koja se ili nije znala ili nije htjela oduprijeti megalomanskim Dodikovim zahtjevima, koji je u prošlom sazivu vlasti na državnom nivou brzo počeo s ispostavljanjem faktura za naplatu toga što je pristao na slanje Programa reformi u NATO.

Svakako, treba podsjetiti da je SDA tada mogla birati između SNSD-a i Saveza za promjene, grupe stranka iz entiteta RS, koje su u to vrijeme također imale kapacitet u Parlamentu BiH za koaliranje u državnoj vlasti, ali je SDA pod pritiskom Dragana Čovića ipak uvela u vlast Milorada Dodika.

I umjesto da tada SDA principijelno zadrži poziciju i uslove za dalje korake na integrisanju zemlje u NATO, sve više su počeli uzmicati pred Dodikovim agresivnim napadima, pritiscima i blokadama. Kulminacija kapitulacije SDA pred Dodikovim zahtjevima desila se na sjednici Vijeća ministara BiH 24. februaru 2021. godine, kada je tadašnja ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković glasala za ultimativni prijedlog SNSD-a da dotadašnja Komisija za NATO integracije BiH promijeni naziv u Komisiju za saradnju s NATO-om.

Komisija za saradnju s NATO-om formriana u februaru 2021. godine

Popuštanje je uslijedilo nakon Biserinog susreta s ruskim šefom diplomatije

Nakon te sjednice, Bisera Turković je obmanula javnost kazavši da se s ovom promjenom mijenja samo naziv i broj članova Komisije, a da suština djelokruga rada te komisije ostaje ista.

Treba podsjetiti da je Turković dva mjeseca prije nego što je digla ruku za uspostavljanje Komisije za saradnju s NATO-om, umjesto dotadašnjeg egzistiranja Komisije za integracijske procese u NATO, imala susret sa ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovim održanim 15. decembra 2020. godine u Sarajevu.

Ona je tada pored ostalog kazala da u BiH "nije lako pronaći kompromisna rješenja, ali da se ona moraju tražiti", te je već tada izjavila da "ako ne možemo da se usaglasimo, uzimam jedan primjer vezano za Komisiju za integracije sa NATO-om, možemo se usaglasiti o komisiji koja će kooperirati ili koordinirati sa NATO-om" što je bila uvertira za njenu podršku rješenjima koja su mogla ići samo u korist protivnika NATO puta.

Da je Komisija koja je imala značajnu ulogu u integrisanju zemlje u NATO, brzo promijenila kurs, pokazala je i odluke o formiranju Komisije za NATO saradnju BiH u kojoj se u djelokrugu poslova tog tijela, za razliku od ranije Komisije, nigdje ne spominju integracije u NATO, nego samo saradnja.

Posebno je zabrinjavajuće to što se u istoj toj odluci iz 2021. godine navodi:

"Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se van snage Odluka o uspostavljanju Komisije za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 75/16 i 1/19) i drugi akti doneseni na osnovu te odluke".

Formiranjem nove Komisije prestali važiti svi akti doneseni na osnovu odluke o ranijoj, ugašenoj Komisiji za NATO integracijski proces

Turković, a ni SDA koja je sad kada je u opoziciji tobože zabrinuta za NATO put BiH, nikada nisu pojasnili šta znači to što su van snage stavljeni svi akti koji su ranije doneseni na osnovu odluke o uspostavljanju Komisije za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine.

Pitanje je da li su davanjem saglasnosti na ovaj akt Turković i ostali tadašnji bošnjački ministri doveli u pitanje pravnu opstojnost dokumenata iza kojih je ranije stala Komisija za NATO integracijske procese, a to su svi oni akti u kojima je navođenja integracija, a ne saradnja sa Savezom.

I SDA-ovi ministri prihvatili tezu da BiH nije u MAP-u

Da posljedica zbog formiranja nove Komisije čijem je nastanku kumovala i Turković i SDA itekako ima, govori i podatak da su dozvolili da se Programi reformi za 2021. i 2022. godinu pošalju u sjedište NATO-a, tek kada ih je pripremila ta, novoformirana Komisija i kada su iz tog dokumenta eliminisane bilo kakve naznake integracije ili članstva BiH u NATO.

U tim dokumentima stoji i rečenica: "BiH je predana poboljšanju odnosa sa NATO-om bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu", što pokazuje da su SDA-ovi ministri popustili pred svim zahtjevima SNSD-a.

Skandalozno je i to što se iz dokumenata Programa reformi za 2021. i 2022. godinu, usvojenih jednoglasno tek krajem 2022. na istoj sjednici Vijeća ministara, a za koje su glasali i tadašnji ministri SDA vidi da su i oni podržali narativ i tezu da BiH nije aktivirala Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP), što nije tačno.

U Programu reformi za 2022.i SDA se saglasila da nisu ispunjeni uvjeti za stupanje na snagu značajne Odluke Predsjedništva BiH

Uvidom u Program reformi za koji je tada glasala i Turković i koji je u takvom obliku otišao u NATO, u poglavlju "Vojna infrastruktura, pokretna i nepokretna imovina" između ostalog se navodi:

"U skladu sa Odlukom Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama OS BiH br. 01-50-1-4629-29/16 od 24. novembra 2016. godine (koja će stupiti na snagu kada se ispune potrebni uslovi), broj perspektivnih vojnih lokacija će biti ukupno 57".

U ovom dijelu bitno je obratiti pažnju na to što napominje da će odluka Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama OS BiH "stupiti na snagu kada se ispune potrebni uslovi".

Riječ je o Odluci Predsjedništva BiH koju su 2016. godine donijeli Bakir Izetebgović, Dragan Čović i Mladen Ivanić i u kojoj je navedeno da će ta odluka "stupiti na snagu danom aktiviranja Akcionog plana za članstvo u NATO-u". Drugog uvjeta za stupanje na snagu ove odluke nije bilo, a i taj je ispunjen, što znači da je u Programu reformi naveden netačan podatak.

Faksimil saopćenja iz 2016.godine sa web stranice Predsjedništva BiH

Jer, poznato je da je i NATO potvrdio da je aktiviran taj plan, odnosno MAP, međutim, iz BiH je uz saglasnost i nekadašnjih ministara SDA, u NATO otišao dokument iz kojeg se iščitava da BiH nije u MAP-u.

Inače, saopćenje sa sjednice Predsjedništva BiH u kojem se spominje i ova odluka i kad stupa na snagu, još je dostupno na internetskoj stranici Predsjedništva BiH, a javno je dostupan i Program reformi pa se i SDA koja danas sve u vlasti iz FBiH proglašava izdajnicima i prodavcima države može podsjetiti na to šta su "aminovali" njihovi ministri i koliko su doprinijeli stopiranju NATO integracija.

Zakon o odbrani BiH propisuje aktivnosti na prijemu u NATO

Naravno da ovo poređenje nema za cilj amnestirati bilo koga iz aktuelne vlasti od bilo kojeg eventualnog koraka koji bi štetio interesima države ili reformskim procesima, no zbog boljeg sagledavanja i razumijevanja situacije neophodno je razjasniti ko je generirao i podržao probleme na NATO putu BiH i zašto i zbog koga se u ovoj zemlji političari uvijek bave njihovim posljedicama, a nikada uzrocima.

Tako je i u slučaju Komisije za saradnju s NATO-om koja je dobila nove članove krajem prošle godine, ali još nije usvojila Program reformi za 2023. godinu.

S obzirom na sve učestalije napade i primjedbe SNSD-a i na to što BiH ima saradnju s NATO-om, a ne bi bilo iznenađujuće da Milorad Dodik ponovo postavi neke uvjete u vezi s daljim djelovanjem ove komisije.

No i njega i sve one koji su mu do sada ispunjavali želje u vezi s NATO putem BiH, a to je prvenstveno SDA, kao i one na koje bi mogao ponovo vršiti pritisak treba podsjetiti šta kaže Zakon o odbrani BiH.

"Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a", navedeno je u Članu 84. Zakona o odbrani BiH.

Zakon o odbrani BiH jasan, uprkos tome SDA je dozvolila promjenu naziva Komisije

Jasno je da bi BiH ulaskom u NATO srušila snove svih unutrašnjih i vanjskih neprijatelja zemlje koji teže njenoj secesiji i da bi to članstvo donijelo stabilnost BiH, zato je nejasno zašto su snage koje sebe zovu probosanskim, pristale da se u BiH procesi saradnje s NATO-om svedu na one kakva ima Srbija. Zbog toga SDA nema nikakvo pravo da danas "plače" zbog trenutnih odnosa BiH sa Savezom, jer učestvovala je u ukidanju komisije koja je bila zadužena za integrisanje zemlje u NATO i pristala da to bude samo tijelo za saradnju.