Intrigantni slučaj

Hrvat pobijedio Google na sudu: ‘Maknite s interneta te linkove o njemu, ima pravo na zaborav’

Redovni sudovi odbili su njegovu tužbu kojom je tražio da se Googleu naloži micanje stigmatizirajućih poveznica o njemu

Hrvatski građanin Miro Matijaš pobijedio je na Ustavnom sudu moćnu internacionalnu kompaniju Google Inc. Preciznije, pobijedio je njezinu hrvatsku kompaniju kćer - Google Hrvatska, a time i glavnu kompaniju - majku Google Inc.

Slučaj je, međutim, na više razina zanimljiv, a radi se o Matijaševu zahtjevu da se s Googlea uklone poveznice (URL-ovi) koje, kad se njegovo ime unese u Googleovu tražilicu, vode do negativnih informacija o njemu, i to godinama nakon događaja na koje se odnose.

Ustavni je sud odlučio da neuklanjanjem takvih poveznica kompanija Google Hrvatska, a time i kompanija majka, Google Inc. krše Matijaševo ustavno pravo na lični i privatni život i "pravo na zaborav" zajamčeno propisima EU.

"Pravo na zaborav", objašnjava u svojoj odluci Ustavni sud, pravo je pojedinca da nastavi život bez stigmatiziranja koje se pojavilo u nekom trenutku u njegovoj prošlosti, ali je protekom vremena izgubilo na aktualnosti pa je prestao javni interes da negativne informacije o njemu i dalje budu široko dostupne, piše Jutarnji list.

Odluka Suda EU

Kad je kompanija Google odbila njegov zahtjev da sama ukloni poveznice koje vode do stigmatizirajućih informacija o njemu, Matijaš je u novembru 2014. podigao tužbu protiv Googlea Hrvatska - kompanije kćeri Googlea Inc. Temeljem Zakona o obveznim odnosnima u tužbi je zatražio da hrvatski sud naloži Googleu uklanjanje poveznica koje vode na sadržaje koji su za njega negativni.

Međutim, Općinski građanski sud u Zagrebu je 2016. odbio njegovu tužbu i stao na stranu Googlea. Poslovanje lokalne kompanije Google Hrvatska, istaknuo je u presudi taj sud, nema nikakve veze s pružanjem usluge pretraživanja na svjetskoj mreži World Wide Web (www.).

Usluge pretraživanja pruža isključivo kompanija majka Google Inc., koja je registrirana i posluje prema zakonima SAD-a i izvan je dosega hrvatskog Ustava i prava EU, pa Google Hrvatska ne može biti ni nadležan ni odgovoran za uklanjanje poveznica vezanih uz Matijaša.

On se na tu presudu žalio, ali mu je županijski sud odbio žalbu, uz konstataciju da se trebao žaliti Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZOP-u), a ne tužiti Googleovu kompaniju kćer u Hrvatskoj.

Matijaševa odvjetnica Slađana Čanković podnijela je ustavnu tužbu protiv presuda spomenutih sudova i u njoj se pozvala na odluku Suda Evropske unije iz 2014. u takozvanom španjolskom slučaju. Podsjetila je da je pravno stajalište koje je Sud EU zauzeo u španjolskom slučaju obvezujuće i za Hrvatsku kao članicu EU i njezine sudove. Španjolca Marija Costeju Gonzalesa mučio je sličan problem kao i Matijaša.

Googleove poveznice, nakon što se u tražilicu upiše njegovo ime, vodile su na čitav niz stigmatizirajućih informacija o njemu i godinama nakon što je Kazneni sud odbacio optužbe protiv njega. Zatražio je od Googlea Španjolska i tvrtke majke Google Inc. da uklone te poveznice, ali je bio odbijen.

Slučaj je došao do Suda EU koji je, dajući prethodno mišljenje u ovom sporu, zauzeo stajalište da su tvrtka majka Google Inc. i njezine tvrtke kćeri u državama EU tijesno povezane i dio su iste grupacije. Na Googleovo poslovanje u državama EU odnose se zakoni EU, uključujući i pravo građana Unije na zaborav, zaključio je sud u Luxemburgu.

U obrazloženju odluke kojom prihvaća Matijaševu ustavnu tužbu, Ustavni sud se pozvao na pravno stajalište Suda EU iz 2014. u španjolskom slučaju. Ukinuo je prethodne presude u slučaju Matijaš i naložio Općinskom sudu da ponovi postupak.

U ponovljenom postupku Matijašu Općinski će sud, ali i ostali sudovi u svim sličnim postupcima, biti vezani stajalištem Ustavnog suda. To znači da će i Google u Matijaševu, i u svim sličnim slučajevima, biti primoran izbrisati poveznice koje vode na stigmatizirajuće sadržaje.

Sve više zahtjeva

"Sudski procesi za brisanje poveznica na Googleu jako su velika i aktualna tema", kaže Vesna Alaburić za Jutarnji.hr, pravnica s velikim iskustvom u zastupanju u medijskim sudskim sporovima.

"Kao odvjetnici, javlja mi se sve više stranaka koje traže uklanjanje poveznica na javne informacije koje su stigmatizirajuće za njih ili koje u tužbama protiv medija traže da mediji s interneta uklone sadržaj o njima. Imam stranke koje tvrde da i deset godina od objave negativnih informacija o njima ne uspijevaju naći posao jer su te informacije klikom na Google lako dostupne.

I to jest ozbiljan problem, pogotovo za osobe koje nisu javne, pa nakon proteka stanovitog vremena sasvim sigurno prestaje postojati javni interes za informacijama o njima u javnom prostoru", objašnjava Alaburić.