Zadarska je županija projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta, volja postoji, ali zasad se ne zna kako i od kuda bi se taj projekt finansirao, rekli su Hini iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske.
Iz ovog Ministarstva ističu kako je 2021. godine izrađena studija predizvodljivosti s analizom troškova i koristi za projekt “Most kopno - otok Pašman s pristupnim cestama do mosta”. Studija je na temelju analize potražnje prometnog modela za glavni cilj imala odabir najbolje opcije za povezivanje otoka Pašmana i kopna.
Studijom je, navode iz Ministarstva, kao najbolja opcija ocijenjena opcija izgradnje grednog mosta, koji bi se sastojao od dva dijela - prvoga, koji bi išao od Pašmana do otočića Ričula, te drugoga od Ričula do kopna. Procijenjena vrijednost projekta iznosi gotovo više od 150 miliona KM.
Na kopnenoj strani most bi trebao biti povezan državnom cestom D8 s budućom obilaznicom Zadar - Pakoštane, a na samu obalu Pašmanskog kanala trasa izlazi na poziciji rta Tukljača.
Od kopna trasa ide prema otočiću Ričulu udaljenom oko 400 metara od obale te se nastavlja prema Pašmanu prelazeći Pašmanski kanal u dužini od oko 1400 metara. Na samom otoku Pašmanu trasa se dalje, preko čvorišta, nastavlja do državne ceste D110 te se na taj način most spaja s glavnom prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.
Ukupna duljina mosta bila bi 2203 i pol metra, a gradnja bi, prema projekcijama, trajala oko tri godine.
Usporedbe radi, nedavno otvoreni Pelješki most dug je nešto više od 2400 metara, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 420 miliona eura, što uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.
"Činjenica jest da je navedeni projekt Zadarska županija uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta i da se krenulo s izradom dokumentacije, međutim, želimo napomenuti kako je navedenu studiju predizvodljivosti potrebno detaljnije razraditi, osobito u pogledu pripreme tehničke dokumentacije, odnosno detaljnije razrade investicijskih i operativnih troškova", kažu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Ističu i da za odabranu opciju treba utvrditi i budući izvor financiranja, s obzirom na to da ona nije prihvatljiva za sufinanciranje iz EU fondova, pa u tom kontekstu u ovom trenutku nisu u mogućnosti nešto više reći.
