Neslužbeni diplomatski dokument iz Slovenije podigao je političke tenzije diljem regije jer se u njemu zagovara podjela Bosne i Hercegovine, ali i promjena granica drugih država na jugoistoku Europe. Zbog toga je ponovno u fokusu institucionalna i politička budućnost BiH.
O tome u emisiji Hrvatskog radija, U mreži Prvog - urednice Ane Krolo Molnar, govorili su zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković i politički analitičar Denis Avdagić, javlja Hrvatski radio.
Sokol je u emisiji Hrvatskog radija otvoreno branio premijera Slovenije Janeza Janšu, otkrivajući donekle i hrvatske pozicije. Naglasio je, uz ostalo, da je "Janša nekoliko puta demantirao postojanje non-papera i smatra da se ne bi trebala voditi rasprava oko nečega za što ne postoji dokaza".
"Rekao bih da se tu radi o obavještajnoj ili paraobavještajnoj manipulaciji kojoj je cilj usmjeriti diskurs prema nečemu što odgovara onima koji su tu vijest i plasirali. Sigurno ne odgovara Janši, a slovenske lijeve opcije su pomalo nervozne i koriste sve kako bi srušili Janšu.
S druge strane, u BiH se čini da je nekim političkim akterima, pogotovo s bošnjačke strane ovo jako dobro došlo, kako bi preusmjerili pozornost javnosti sa svojih ogromnih problema", kazao je Sokol.
On je rekao da je jedini non-paper koji postoji – hrvatski, te da njega podržava pet članica EU-a.
"On je na tragu onoga što bošnjačkim političkim elitama ne odgovara, a to je rješavanje najvažnijeg problema BiH - neravnopravnost hrvatskog naroda, kazao je Sokol.
Upitan o nastavku borbe "non-paperima" dodao je da se tu ne radi o ratu non-paperima već o borbi za načela: "A temeljna načela su poštivanje vladavine prava i odluka Ustavnog suda i ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, naglasio je Sokol. Smatra da je hrvatska politika dosljedna, jasna i za uvođenje europskih standarda zaštite političkih prava hrvatskog naroda u BiH."
Domagoj Hajduković smatra da je problem "višeslojan".
"Netkome odgovara da se o tome raspravlja i to baš na Zapadnom Balkanu gdje je posljednje desetljeće postignut relativan krhki mir nakon niza ratova. U svakom slučaju, unio se nemir. Što se tiče BiH i njezinog puta prema EU, prilično sam uvjeren da bez vanjskog pritiska značajnjih reformi u BiH neće biti jer političkoj eliti odgovara status quo", kazao je Hajduković.
Smatra da EU ne radi dovoljno na problemu BiH te da "u postbrexitovskoj EU prevladavaju unutarnji problemi".
Kako je rekao, jedna od ciljeva EU-a bi trebao biti integracija Zapadnog Balkana koji je često bio izvor sukoba.
"Mislim da je brisanje granica jedina mogućnost za dugoročnu stabilnost ovog dijela Europe", rekao je.
Od slovenskog predsjedanja EU-om očekuje da pitanje proširenja ponovno stavi na vrh dnevnog reda EU-a.
Denis Avdagić je, također, branio poziciju Slovenije. Tvrdi da postoji u medijskom prostoru na međunarodnoj razini, bez obzira što, čini mi se, "nema relevantnog dokaza koji bi opravdao slovensko autorstvo tog dokumenta".
"Sve što je izašlo i što smo čuli su samo indicije i ne daje odgovor od kuda je on stigao, dodao je. Smatra da europski dokument moraju vidjeti sve države članice, "a nitko ga nije vidio".
"Medij koji je to objavio nije dao odgovor tko im je izvor, bez obzira što su objavili da imaju višestruku potvrdu o postojanju dokumenta", dodao je Avdagić.
Smatra da se traži rasprava o dokumentu koji je zapravo fingiran.
Ako ćemo tako funkcionirati - to je vrlo opasna situacija, naglasio je Avdagić.
Nadalje, Avdagić je mišljenja da je dokument pušten u javnost kako bi se destabilizirala vlada Janeza Janše, što i sam Janša tvrdi.
"S druge strane, možda je i u BiH nekome odgovaralo da se otvori ova tema umjesto recimo vrlo ružne afere s respiratorima", kazao je Avdagić.
