Dok ruski tenkovi razaraju ukrajinske gradove, a oči svijeta su uperene prema Ukrajini, na jugozapadnom dijelu Balkana polako vrije. Postavlja se pitanje hoće li Putin krenuti u destabilizaciju Balkana, ako ne i u nešto gore, u prvom redu preko svojih igrača u Srbiji, Crnoj Gori, srpskom entitetu u BiH, Republici Srpskoj, i Sjevernoj Makedoniji, piše Vlado Vurušić za Jutarnji.hr.
Srbijanski politolog Dušan Janjić u razgovoru za sarajevsku Slobodnu Bosnu kaže da bez obzira na to što prvi Putinov obavještajac Nikolaj Petrušev nije, kako se najavljivalo, došao u Beograd - "iz Moskve su stigle instrukcije o tome što ispostave ruskih sigurnosnih službi trebaju raditi po Srbiji, Crnoj Gori, BiH te Republici Srpskoj". Janjić kaže kako Rusi dižu sve svoje suradnike po regiji "da odrade ono za što su ih vrbovali".
Naime, Putinova nakana je da destabilizira zapadni Balkan kako bi mu nova kriza koja bi čak, pribojavaju se mnogi analitičari, mogla eskalirati i u ratni sukob, bila "adut" u svom natezanju sa Zapadom oko Ukrajine. Crna Gora i BiH spominju se kao najslabije karike u tom balkanskom loncu, a ne treba zaboraviti niti Sjevernu Makedoniju, iako članicu NATO-a, s obzirom na to da je najjača oporbena stranka VMRO DPMNE vrlo proruski nastrojena. Ruska ambasada u toj zemlji objavila je na svojim internetskim stranicama obavijest: "Skrećemo pažnju na neviđenu razinu rusofobije, uočenu u mnogim stranim zemljama u pozadini specijalne vojne operacije u Ukrajini. Upozoravamo da se svi takvi incidenti pomno bilježe", objavila je ruska ambasada u Skoplju.
Dodik 'u niskom startu čeka instrukcije od Moskve'?
Mnogi analitičari predviđaju da će Milorad Dodik u ključnom trenutku, potrebnom za Rusiju, pokrenuti određene političke i druge poteze da bi se BiH gurnula u (predratnu) krizu koja bi destabilizirala cijelu regiju, pa i šire. On u niskom startu, čeka instrukcije iz Moskve. Dušan Janjić tvrdi da Rusija u Crnoj Gori ima jako uporište. I tamo najjača oporbena stranka Demokratski front održava širom Crne Gore prosvjede u znak podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu, što je jedinstven slučaj za neku zemlju članicu NATO-a. Mnogi se pitaju hoće li NATO i u Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju poslati svoje vojne snage, kako je to u zemljama koje graniče s Ukrajinom - Poljskom i Rumunjskom. Trenutačno se u BiH pojačavaju vojne snage EUFOR-a i SAD-a. Crna Gora je trenutačno u institucionalnoj krizi jer nema vladu, a tehnička vlada je sastavljena od ministara iz stare vlade Zdravka Krivokapića. Ustavni sud ne funkcionira.
Kako piše podgorička Pobjeda, Moskva preko svojih ljudi u DF-u nastoji onemogućiti zasjedanje skupštine na kojoj bi bila izabrana nova vlada. Cilj Kremlja je, piše crnogorski list, da se onemogući izglasavanje nove vlade na čijem bi čelu bio premijer Dritan Abazović te da što dulje funkcionira tehnička vlada koja je sklona Rusiji. Pobjeda je objavila da se ruski diplomat Viktor Antipin, za kojeg tvrde da je zapravo agent ruske Vanjske obavještajne službe, tajno sastajao s predsjedavajućim skupštine Strahinjom Bulajićem, članom DF-a. Antipina je Crna Gora proglasila personom non grata i protjerala iz zemlje.
No, kako piše Pobjeda, "nakon tog sastanka Bulajić odbija sazvati sjednicu skupštine na kojoj bi se glasalo o novoj vladi". Pobjeda navodi da su mu to "naložili ruski obavještajci s kojima je u kontaktu". Iako se Crna Gora našla na najnovijem Putinovu popisu "neprijateljskih zemalja", ona je među posljednjima zatvorila svoj zračni prostor za ruske zrakoplove, a na sastanku vojnog odbora NATO-a, kada se od članica tražilo izjašnjavanje o poduzimanju preventivnih mjera na istočnom krilu Saveza, načelnik generalštaba vojske Crne Gore Milutin Đurović se odbio izjasniti, a uopće se nije konzultirao s Vijećem za obranu i sigurnost Crne Gore.
Crnogorski admiral Dragan Samardžić kaže da je Đurović postupio prema instrukcijama "tehničke" ministrice Olivere Injac, a da se nije savjetovao s vijećem za nacionalnu sigurnost. Istovremeno, zaoštrava se i situacija u BiH i svi čekaju "reakciju" Milorada Dodika koji je nastojao spriječiti da Sarajevo u UN-u glasa za osudu ruske invazije te da zauzme "neutralni stav" prema ratu. Zlatko Miletić, zastupnik u Domu naroda, kaže kako je čuo da Dodik namjerava "izvršiti samoproglašenje RS-a" ako EU uvede sankcije protiv njega. Miletić pak kaže da ne se treba brinuti zbog dodatnih snaga EUFOR-a koje su stigle u BiH. Po njemu, te snage su jamac sigurnosti, integriteta i suvereniteta BiH. Trenutačno ima ukupno 1100 vojnika EUFOR-a na području BiH.
"Zamolio bih predstavnike međunarodne zajednice da u potpunosti popune kadar vojnicima misije Althea jer je to krucijalno za BiH. Bolje da djeluju preventivno i u smislu odvraćanja, nego da se sutra bavimo nekim incidentima ili sukobima. Mislim da je u ovom trenutku najbitnije da se pokriju neke najznačajnije točke, tu mislim na aerodrome, na distrikt Brčko, na jedan dio istočne granice BiH, prije svega sa Srbijom. Želim zamoliti predstavnike EU da razmisle kako da državama zapadnog Balkana omoguće brži pristup EU", rekao je Miletić.
Kenan Hodžić, stručnjak za sigurnost, rekao je za BIRN da je tijekom posljednjih pet godina u BiH porastao broj udruga i organizacija koje su propagirale proruski i antizapadni stav. Navijači srpskih klubova u BiH na utakmicama izražavaju podršku Rusiji, a to rade i razne veteranske udruge vojske RS-a. Doduše, neki smatraju kako je Putin zaglibio u Ukrajini i da mu trenutačno Balkan nije prioritet, a profesor Žarko Korać s beogradskog Filozofskog fakulteta smatra da je napadom na Ukrajinu "prestala opasnost od raspada BiH te da Zapad to neće dopustiti".
Sve jači pritisci na Aleksandra Vučića
I dok EU sprema sankcije Dodiku, tvrtka njegova sina dobiva sve više poslova u Republici Srpskoj vrijednih nekoliko milijuna dolara. No, u sjeni nagađanja što bi se moglo dogoditi u Crnoj Gori i BiH, pomno se prate i reakcije Aleksandra Vučića, koji još uvijek nastoji zadržati podjednaku distancu, pa je pod pritiskom glasovao za osuđujuću rezoluciju UN-a protiv ruskog napada na Ukrajinu, ali je s druge strane objavio kako neće uvoditi sankcije Rusiji, što ga dovodi u situaciju da bi Srbija, kako nagađaju neki srpski mediji, zato što ne slijedi politiku Bruxellesa, mogla izgubiti status kandidata za članstvo u EU, premda je već počela pregovarati. Doduše, ti pregovori su u zadnje dvije godine praktički u potpunom zastoju, iako Vučić i dalje to smatra strateškim ciljem Srbije. Tako provučićevski režimski mediji već pripremaju "narod" na nepopularne Vučićeve odluke.
Tabloid Informer čak donosi naslov kako će "ako se rat u Ukrajini produlji, Srbija biti izložena sve jačim pritiscima da udari na Ruse". List koji se, kažu, zapravo uređuje u Vučićevu kabinetu najavljuje kako "će biti teško", ali konstatira da "Srbija možda neće moći odoljeti zahtjevima Zapada". Aleksandar Vučić, čije je biračko tijelo prorusko, a u Srbiji su bili i prosvjedi u znak podrške Rusiji u ukrajinskom ratu, očito nespokojno važe do svoje konačne odluke koju će morati donijeti da ne bi propustio vlak. S jedne strane izložen je pritiscima Zapada, a s druge velikom zagrljaju Rusije (u ovom trenutku na prste jedne ruke mogu se izbrojati njezine saveznice - Mjanmarska hunta, sirijski diktator Bašar al-Asad, Eritreja i Sjeverna Koreja), koja neće pustiti Vučića iz svog željeznog zagrljaja. Srbijanski mediji upozoravaju da bi "okretanjem od Rusije" Srbija izgubila rusku podršku u vezi s Kosovom.
"Rusija bi se odrekla stava o Kosovu u Vijeću sigurnosti", upozorava bivši ambasador u Njemačkoj Ivo Visković. Izborna kampanja Aleksandra Vučića opterećena je ratom u Ukrajini te pritiscima da se konačno izjasni, ali i otvorenom medijsko-političkom podrškom koju Rusija "uživa" u Srbiji. Vučić može puno izgubiti za koga god se opredijelio, a pogotovo mu ne ide na ruku tajming - do izbora je još manje od mjesec dana, Moskva i Bruxelles pritišću, a srbijanska javnost i mediji "navijaju" za Rusiju, pa su i neke oporbene stranke radikalnije od njega. A i građanska oporba u vezi s Ukrajinom kalkulantski se ne izjašnjava u strahu od gubitka glasova, podliježući općoj proputinovskoj atmosferi u Srbiji.
