"Brčko distrikt je izuzetno važan Federalnoj novinskoj agenciji (FENA). Mi u Brčkom imamo dva dopisnika, ali ne možemo niti želimo biti konkurencija lokalnim medijima u Brčkom. Mi nikada nećemo biti konkurencija svojim korisnicima", kazao je direktor Federalne novinske agencije (FENA) Elmir Huremović u okviru panela „Izgradnja održivog medijskog ekosistema u Brčko distriktu“, održanog u sklopu konferencije „Održivi medijski ekosistem Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“.
Konferenciju, na kojoj su predstavnici medija, akademske zajednice, međunarodnih organizacija, vlasti Distrikta te domaćih regulatornih i smaoregulatornih tijela razmotrili probleme i mogućnosti poboljšanja medijske vidljivosti Brčko distrikta u javnom prostoru BiH, organizirala je danas Federalna novinska agencija u partnerstvu s Misijom OSCE-a u BiH.
Na pitanje moderatora drugog panela, glavnog urednika FENA-e Dejana Jazvića, o specifičnostima Distrikta, Huremović je kazao da je Brčko distrikt specifičan zato što je on malo mlađi od Dejtonskog mirovnog sporazuma i po nekim drugim ustrojima vlasti, ali u medijskom smislu ne misli da je Distrikt nešto pretjerano u nekom zaostatku u odnosu na druge.
Napominje da se u medijima uvijek priča o slobodi govora i o pritiscima na medijske radnike, ali da se ekonomski aspekti rada jednog medija često zanemaruju.
"Ja novinarski posao izuzetno cijenim i poštujem i stavljam ga u rang sa najtežim zanimanjima. Pritisak na novinare se često stvara kada se od njih očekuje da nešto urade i kažu, a da to bude prihvaćeno od svih, što je je nemoguća misija. Znači, on u startu neće zadovoljiti svačije kriterije. Međutim, ono što želim da kažem, a to se često zanemaruje, je ekonomski aspekt medija. Ne smijemo zaboraviti da je svaka medijska kuća neka poslovna organizacija, a koji je to organizacioni oblik, da li je to doo, da li je to udruženje građana, da li je to državna agencija, da li je javna ustanova kao što je FENA, koja ima svoje politike poslovanja, osnivače i neke svoje tržišne interese. Naravno, ako mi nastupamo na tržištu, kao i svaka firma, naš zadatak je da uzmemo što veći dio tržišta, to jest da prodamo uslugu, ostvarimo neki benefit kako bi ga hipotetski uložili ponovo u svoj razvoj i postalii sve bolji i bolji", objasnio je Huremović.
Direktor FENA-e napominje da se ključni problem javlja kada se postavi pitanje da li mediji treba da zadovoljavaju potrebe konzumenata ili treba da preuzimaju edukacijsku ulogu. Kako je kazao, pretpostavka je da država finansira neku javnu ustanovu zato što je ona potrebna kao takva, dok je u slučaju FENA-e, ova novinska agencija finansirana kako bi objektivno informisala javnost o svim važnim događajima iz Federacije BiH i svijeta
"Otkud FENA ovdje? FENA se ponaša kao agencija koja ne poznaje entitetske granice ili druge administrativne granice u BiH i međunarodne granice. To je naša strategija poslovanja. Mi nismo zavod za zdravstvo, poreska uprava koja je jasno razgraničila svoju jurisdikciju djelovanja, nego nas niko ne sprečava da mi radimo i pišemo širom svijeta. Tako da mi izvještavamo sve iz svijeta i šaljemo naše novinare i dopisnike, a nemamo ih blizu koliko nam treba", navodi direktor FENA-e.
Dodao je da FENA u Brčko distriktu želi biti inicijator nečeg pozitivnog, da otvori dijalog i saradnju sa svim medijskim radnicima u Brčko distriktu i, ako bude mogućnosti, da otvori nova stalna radna mjesta za svoje dopisnike.
Voditeljica Odsjeka žurnalistika na Univerzitetu u Tuzli Amela Delić Aščić kazala je da se zakoni koji trebaju urediti djelovanje medijskih radnika moraju uskladiti sa evropskim pravom i to je nešto što trenutno nedostaje Bosni i Hercegovini.
"Čini mi se da bh. novinari spominju čak 19 zakona koji mogu na neki način biti relevantni za medije u BiH. Od njih se četiri odnose na Distrikt Brčko. Svakako je ovaj zakon o medijima zaista potreban, ali kažem ne smije se pretvoriti u ono što imamo sad konkretno u entitetu RS. Vidjeli smo ovih dana istupe stručnjaka koji se žale da u radnoj grupi koja donosi zakon o medijima ima najmanje novinara, dakle najmanje medijskih radnika. Odluke će dakle donijeti osobe bliske političkim strukturama i onda mi ne možemo puno očekivati od takvog zakona", kazala je.
Aščić napominje da je veoma važno da u donošenju zakona budu uključene međunarodne organizacije, novinari i akademska zajednica, te da se novinari i mediji, konkretno u Brčkom, trebaju pridružiti udruženju BH novinari, ali da također mogu postati članovi Vijeća za štampu u BiH i online medije, čime će se obavezati na poštivanje onog što trenutno imamo, a to je etički kodeks za online i štampane medije u BiH.
Šef Sektora za informisanje Vlade Brčko distrikta BiH Marko Draganić kazao je da je medijska slika Brčko distrikta zaista raznolika, te da su se medijske reportaže iz Brčkog nakon 2012. godine i „zaleđivanja“ takozvane supervizje značajno umanjile.
"Iz Brčkog putem dopisnika djeluju novinske agencije FENA i SRNA, a također ovde imamo i najveće televizijske javne servise oba entiteta, kao i mnoge druge medije, od kojih bih istaknuo jedan od najstarijih radija u BiH – Radio Brčko, čiji novinari zaista obavljaju ozbiljan posao", kazao je Draganić.
Cilj konferencije je ponuditi rješenja kako bi informacije iz ovog dijela BiH lakše, brže i u što većem broju dolazile do javnosti u BiH, ali i susjednim zemljama, pa i šire. Konferencija je koncipirana kroz dva panela "Medijska slika Brčko distrikta BiH – Pregled trenutnog stanja medija u Brčko distriktu" i "Izgradnja održivog medijskog ekosistema u Brčko distriktu".
