Politički analitičar Adnan Huskić je, govoreći o mogućnosti da Bosna i Hercegovina dobije "zeleno svjetlo" za otvaranje pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, kazao da postoje najmanje dvije dimenzije cijele stvari.
"Jedna je naša domaća i ona je takva kakva jeste. Imamo situaciju gdje koalicija na državnom nivou funkcioniše na način da imate stranke koje su zainteresovane da ovaj proces krene, da se ovi zakoni usvoje. Imate druge koji koriste upravo tu želju za progresom prema EU da bi kroz jedan čisto transakcijski odnos iskamčili ono što je njima bitno, pa čak nekada išli toliko daleko da pokušaju promijeniti nekako i DNK Bosne i Hercegovine. Onda dolazimo u jednu paradoksalnu situaciju, sa jedne strane čine se napori, ili barem jedan dio koalicije čini enormne napore u tom smislu, spreman je da učini mnogobrojne ustupke" naveo je Huskić u razgovoru za Fenu.
Ali, dodao je on, sa druge strane, sa strane Evropske unije, "to je ona dimenzija koja je dosta zabrinjavajuća i za BiH u ovom momentu, ali je to prethodno bio slučaj i sa Sjevernom Makedonijom, nije u stanju da na pravi način sagleda situaciju u regiji, bitnost geopolitičkog momenta i onda imate države koje još uvijek insistiraju na tome da BiH ne ispunjava uslove, u onom pravom smislu te riječi, da bi se započeli pregovori sa BiH".
"Ne znam da li je ovo još uvijek situacija unutar same EU, da li je unutar EU došlo do nekog sazrijevanja situacije, boljeg razumijevanja situacije, i naposljetku shvatanja situacije ili gledanja samo isključivo kroz geopolitičku prizmu. Imate situaciju da je početak rata u Ukrajini promijenio u velikoj mjeri način na koji svijet funkcioniše. Evropa mora i jeste počela da promatra svijet kroz geopolitičku prizmu. Mislim da su čak početak pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, ništa drugo do vanjsko-politički alat EU", smatra Huskić.
U tom smislu, kaže on, zašto izostavljati Bosnu i Hercegovinu?
"Da li su ispunjeni uslovi, da li je to zaista suštinski iskorak u smislu reformi, u smislu transformacije društva? Nije. Ali, sa druge strane, promatrajmo ovo kroz tu geopolitičku prizmu. Ko će, na kraju, na najbolji način profitirati od toga što BiH nije dobila pregovore, što još uvijek ostaje van? Mislim da EU neće, jer će EU izgubiti i ono malo snage koja postoji, jer će to vrlo vjerovatno razoriti koaliciju na državnom nivou, obezvrijediti sve one napore koji su učinjeni. To bi recimo bila ona EU koja se isto tako odnosila i prema Sjevernoj Makedoniji. Nadam se da je ova sada EU, da je konfiguracija, da je sastav Evropskog vijeća u ovom momentu ipak na onoj razini gledanja situacije koji bi trebao da poluči neku drugačiju odluku u tom smislu", kazao je Huskić.
Istaknuo je da Bosna i Hercegovina treba da otvori pregovore. Po njegovim riječima, ovo više nije pitanje toga da li se radi o dva preostala zakona koji nisu usvojeni ili ne, "Bosna i Hercegovina treba zato što je to nužno".
"Nužno je zato što ovo više nije ona situacija kakvu smo imali. Kada govorimo o kompletnom procesu proširenja, ne možemo više govoriti o pravoj transformacijskoj snazi ovog procesa. Ne možemo govoriti o tome da se nešto zaista pozitivno pomjera u državama, ali možemo prihvatiti činjenicu, i mislim da se to treba desiti prvenstveno unutar EU, da se ovdje i sada radi o geopolitici", mišljenja je Huskić.
Kaže da neomogućavanjem ulaska Bosni i Hercegovini u dalji krug približavanja EU pogoduje se onim akterima unutar BiH koji su antizapadni.
"Pri tom mislim prvenstveno na Milorada Dodika, koaliciju okupljenu oko SNSD-a. To su ljudi koji su danas u Bjelorusiji, sutra u Moskvi. Radi se o antizapadnim ili nezapadnim akterima i ovdje imate sukob te dvije politike", kazao je Huskić.
Dodao je da, ako to EU nije u stanju da shvati i "ako nije u stanju da valorizira napore onih koji u srcu drže te vrijednosti i želju da BiH ostane, ali na formalan način postane dijelom Evrope, onda bojim se da imamo problem koji nije problem samo ovih razgovora sada, već je problem koji se tiče dugotrajne stabilnosti Zapadnog Balkana".
"Da li će BiH dobiti datum za otpočinjanje pregovora na martovskoj sesiji Evropskog vijeća, iskreno, ne znam. Da li je sazrelo ovakvo razumijevanje u Nizozemskoj, da li je Njemačka sada na fonu toga da BiH treba uključiti jer je to, to pitanje o kojem mi govorimo, to su sve pitanja na koja ne mogu dati odgovore i na koja vjerujem da još uvijek nema ni jasnog stava unutar same EU", kazao je Huskić.
Na sastanku Evropskog vijeća u drugoj polovini marta, trebalo bi biti odlučeno da će BiH dobiti 'zeleno svjetlo' za otvaranje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
