Pandemija koronavirusa ne pokazuje znakove posustajanja, a s njom ni dezinformacije, glasine i nebuloze koje je prate od početka. Na neki način internet, društvene mreže i naša era "post-istine", "alternativnih činjenica", gubitka povjerenja u medije i institucije te populističkih demagoga osigurali su plodno tlo, a sjeme za novu eksploziju teorija zavjera.
Dok na svojim newsfeedovima gledamo poplavu "otkrića" i "dokaza" o koronavirusu kao tajnom biooružju, posljedici 5G tehnologije, bezopasnoj "gripici" ili velikoj obmani za porobljavanje čovječanstva, lako je povjerovati da je današnja generacija izgubila razum kao nijedna dosad.
Ali, to nije potpuno tačno. Naime, ono što danas zovemo teorije zavjera i lažne vijesti pratile su epidemije i pandemije i ranije u historiji, bez interneta kojim bi se širile.
Španska gripa zarazila bar četvrtinu čovječanstva, pobila do 100 miliona
Najbolji primjer je pandemija tzv. španske gripe koja je od 1919. do 1920. zarazila oko 500 miliona ljudi (više od četvrtine tadašnjeg čovječanstva) i pobila između 17 i 50, ako ne i 100 miliona ljudi. Trenutak u kojem je ta pandemija izbila, na kraju Prvog svjetskog rata, bio je idealan za širenje virusa, ali i dezinformacija o samoj bolesti.
I dok današnji teoretičari zavjera SARS-Cov-2 predstavljaju kao biooružje poteklo iz američkog ili, nešto rjeđe, iz kineskog laboratorija, tadašnji su predstavljali H1N1, koji je izazvao špansku gripu, kao tajno biooružje njemačkog carstva koje je na kraju izgubilo rat.
"Novine su u ovoj (katastrofi) pronašle razloge da raspire bijes masa prema Njemačkoj i njenim saveznicima. Objavile su kratki izvještaj u kojem se tvrdi da je jedna od njemačkih podmornica donijela na obale Španije ove čudnovate bacile koji inficiraju ljude", napisao je te 1918. Yosef Hatsman, novinar Hatsfire, novina ruske jevrejske manjine, izvještavajući iz Madrida.
Njegov izvještaj je ovih dana prenio izraelski Haaretz koji također u svom članku prenosi navode iz knjige "Flu: The Story of the Great Influenza Pandemic of 1918. and the Search for the Virus that Caused It" koju je 2001. napisala novinarka New York Timesa Gina Kolata.
Amerikanci vjerovali da su Nijemci zasuli Boston virusom iz podmornica
Mnogi su tada bili uvjereni da je virus H1N1 "strašno novo oružje rata", što i ne čudi jer je Prvi svjetski rat bio prvi u historiji u kojem se koristilo hemijsko oružje. Antinjemačka paranoja bila je posebno raširena u SAD-u. Prema jednoj od lažnih vijesti koje su je hranile, zarazu je u SAD donio kamuflirani njemački brod koji je jedne noći uplovio u luku u Bostonu i "pustila klice koje su posijane gradom".
Ova lažna vijest imala je čak i navodnog svjedoka, piše Kolata u knjizi, "staru ženu koja je rekla da je vidjela masni oblak kako lebdi iznad luke."
Prema drugoj verziji, njemačke podmornice uplovile su u bostonsku luku, a Nijemci su potajno ušli u grad, noseći epruvete s virusom i onda ih otvarali u pozorištima i drugim mjestima na kojima se okupljalo mnoštvo ljudi. Ta se lažna vijest pojavila i na naslovnici Philadelphia Inquirera, a u članku je citiran i načelnik zdravstveno-sanitarne sekcije državne pomorske službe Emergency Fleet Corporation, pukovnik Philip Doane.
Druga teorija: virus ubačen u aspirin
Zatim se proširila i jednako zastrašujuća teorija da je njemačka farmaceutska kompanija Bayer ubacila virus u tablete svog revolucionarnog lijeka aspirina koji je uvela na tržište 1899.
"Uzmete aspirin za glavobolju i mikrobi se rašire kroz vaše tijelo. Tada je vaša sudbina zapečaćena", prepričava Kolata u svojoj knjizi ovo neutemeljeno vjerovanje.
Ipak, prema jednoj naučnoj teoriji, aspirin je zaista odigrao ulogu u pogoršanju španske gripe, ali zbog tada nepoznatih nuspojava ovog lijeka, ne zato što je bio kontaminiran virusom. Američki ljekari počeli su preporučivati iznimno velike doze aspirina (od 8 do 30 grama dnevno) za liječenje ove gripe, što je moglo izazvati trovanje aspirinom.
Zanimljivo je i da, iako se ova gripa zvala španska, nije zaista izbila u Španiji. Prema jednoj popularnoj teoriji, potekla je s američkog tla, tačnije iz Kansasa, gdje je prešla s ptica na ljude, baš kao i kasnija ptičja gripa. Prema nekim izvještajima, prvi pacijent koji je prijavio simptome bolesti bio je vojnik i kuhar Albert GItchell koji je bio stacioniran u bazi Fort Riley u Kansasu, gdje su se američki vojnici pripremali za odlazak u rat u Evropu.
Još ne znamo zasigurno odakle je španska gripa potekla
Naučna studija iz 2018. objavljena u časopisu Oxford Academic nije pronašla dokaze da je španska gripa potekla iz Kansasa, no našla je određene, iako ne definitivne dokaze da je zaista potekla iz Sjeverne Amerike. Također, pronašla je indicije da je virus prešao na ljude još 1915.
No prema drugoj teoriji, gripa je prvo izbila u rovovima na evropskom bojištu, što objašnjava njenu nevjerovatnu zaraznost i smrtnost za mlade, inače zdrave ljude.
Prema tekstu objavljenom u medicinskom časopisu Science Translational Medicine, ni sto godina od njenog izbijanja ne znamo ko je bio "nulti pacijent", odakle je tačno španska gripa potekla i zašto je imala takvu strahovitu smrtnost među mladima koji su umirali u roku od nekoliko dana ili čak sati.
Svaka zemlja nazivala je gripu po svom tradicionalnom neprijatelju
"Pogrešno ime španska gripa nastalo je zbog toga što nije bilo cenzure u tada neutralnoj Španiji, za razliku od blokiranja informacija u zaraćenim zemljama", objašnjava historičar Guy Beiner, profesor na izraelskom Univerzitetu Ben-Gurion, u tekstu iz 2006. Gripa je tako dobila ime po zemlji iz koje su vijesti o njoj jedine slobodno pristizale. Tamošnje novine slobodno su pisale i o tome da se kralj Alfonso XIII. zarazio, kao i premijer i nekoliko ministara, dok su druge vlade uporno cenzurirale vijesti o epidemiji u njihovim zemljama.
Naravno, ta cenzura neugodno podsjeća na početnu cenzuru i zataškavanje epidemije u Kini, uključujući kažnjavanje osmero ljekara koji su upozoravali na novi virus i masovno brisanje objava na društvenim mrežama.
Baš kao danas, kada američki konzervativci i predsjednik Donald Trump zovu gripu "kineski virus", i tada su u različitim zemljama špansku gripu nazivali po svojim tradicionalnim neprijateljima i suparnicima.
U Italiji je tako nazvana "njemačka bolest", u Španiji "francuska gripa" ili, s druge strane, "napuljski vojnik", prema popularnoj opereti, sugerirajući da je potekla iz Italije. U Njemačkoj je pak dobila nadimak "ruska kuga", u Rusiji "kineska bolest", a u Japanu "američka bolest".
