Sanski Most, smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i koji administrativno pripada Unsko-sanskom kantonu, suočava se s nizom demografskih, infrastrukturnih i ekonomskih izazova, ali istovremeno bilježi i značajne pozitivne pomake, o kojima za Fenu govori načelnik Mensur Seferović.
Prema posljednjem popisu iz 2013. godine, Sanski Most je imao 41.475 stanovnika, no procjene ukazuju na to da danas u gradu živi oko 25.000 ljudi.
"Ove podatke temeljimo na broju aktivnih priključaka na električnu energiju, što nam omogućava realniju sliku trenutnog broja stanovnika", objašnjava Seferović.
Srpska i hrvatska zajednica su značajno smanjene, no saradnja s vjerskim zajednicama ostaje na visokom nivou. Kao primjer uspješne zajedničke inicijative, Seferović navodi asfaltiranje puta u naselju Tramošnja, gdje su mještani srpske nacionalnosti osigurali polovinu sredstava za realizaciju projekta vrijednog 300.000 KM.
Općinski načelnik ističe da je Sanski Most sve privlačniji investitorima, zahvaljujući aktivnoj podršci lokalne administracije i certifikaciji poslovnog okruženja (BFC).
"U prvih 100 dana mandata proširili smo industrijsku zonu Šejkovača za 5.000 kvadratnih metara, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta", navodi Seferović.
Privreda Sanskog Mosta bazirana je na metalnoj industriji i snažno je izvozno orijentisana, s izvozom koji nadmašuje uvoz za čak 170 posto.
Dijaspora igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, budući da mnogi povratnici ulažu u rodni grad i otvaraju uspješne kompanije. Također, lokalna vlast, kaže načelnik Seferović, ulaže u razvoj praktične nastave za učenike strukovnih škola, kako bi ih osposobila za tržište rada po uzoru na evropske modele.
"Velika pažnja posvećena je razvoju sporta i mladih. Općina je realizovala projekat sportskog centra Mahala, a kroz budžet se finansiraju Sportski savez sa 180.000 KM i Sportska dvorana sa 210.000 KM. Također, Centar za mlade, otvoren u saradnji sa Ambasadom Slovenije, omogućava besplatne kurseve stranih jezika, IT sektora i fotografije", naglašava Seferović.
Kada je riječ o zdravstvu, Opća bolnica u Sanskom Mostu osigurava ključne medicinske usluge, ali neke specijalističke preglede pacijenti moraju obavljati u udaljenom Bihaću. Lokalna vlast radi na dovođenju urologa koji bi dvaput mjesečno obavljao preglede, te na jačanju kapaciteta bolnice i Doma zdravlja.
Jedan od najvećih problema Sanskog Mosta je loša putna povezanost s Bihaćem i ostatkom Unsko-sanskog kantona. Put R 405, koji povezuje Bosansku Krupu i Sanski Most, u izrazito je lošem stanju.
"Sanski Most je svojevrsno 'slijepo crijevo' kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura.
Planovi za brzu cestu između Bihaća i Velike Kladuše nas ne uključuju, stoga smo fokusirani na povezivanje sa Banja Lukom preko Bronzanog Majdana, što bi omogućilo brži pristup autoputu i bolju povezanost sa Sarajevom", objašnjava Seferović.
Sanski Most planira digitalizaciju javne uprave, nastavak ulaganja u privredu i poljoprivredu te obnovu historijske zgrade ZAVNOBiH-a. Prioriteti su i poboljšanje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, kao i izgradnja nove zgrade Općine.
"Naša vizija je stvaranje modernog i prosperitetnog Sanskog Mosta, grada u kojem će mladi vidjeti svoju budućnost, a privrednici priliku za razvoj", zaključuje Seferović.
