Bosna je teška i teretna zemlja u kojoj nije lako živjet, reče jedan naš poznati pisac.
I zaista mi u Bosni i Hercegovini ovu sintagmu živimo svaki dan.
Redovito svjedočimo istinitosti ove izreke koja nam je kao usud i od koje se nismo u stanju odmaknuti i zakoračiti ka normalnim državama i Evropskoj uniji.
Rat u Ukrajini
Rat u Ukrajini nametnuo je pitanje energije kao nešto prioritetno. Odluke svake države pojedinačno određuju njihovu budućnost i te promjene se dešavaju iznenađujuće brzo.
Tako je EU relativno brzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu donijela odluku da prestane sa nabavkom ruske nafte.
Plin je također brzo došao na dnevni red. I Evropa je u tom smislu, izuzimajući Mađarsku, donijela odluku da se riješe ovisnosti o Rusiji i njenoj nafti.
Samo je kod nas u tom smislu nemoguće donijeti odluku.
Borba je grčevita. Političari se "hvataju za vratov" boreći se za Sjevernu ili Južnu konekciju, a pri tome ne vodeći računa o globalnim procesima u kojima se Evropa pozicionira.
Prije prekida snabdijevanja iz Rusije, Evropa je napunila je svoje rezervoare do vrlo visokog nivoa (nešto preko 80%).
Analitička kuća Stratfor tumači:
Alternativni izvori
"Tokom prošle godine, učinak napora na povećanju nivoa skladištenja plina, prelazak na alternativne izvore energije, pronalaženje novih dobavljača i smanjenje ukupne potrošnje plina znatno je smanjio evropsko oslanjanje na ruski plin (sada čini tek nešto više od 10 % evropskog uvoza plina, u poređenju sa preko 45 % prije početka rata)".
Konsultantska kuća Bruegel ipak upozorava da je porastao uvoz ruskog ukapljenog plina.
Sa 16 miliona kubnih metara 2021. skočio je na 22 miliona prošle godine.
Ipak, Bruegel istodobno poručuje da će EU lako i bez tog energenta.
Zašto je ovo važno napomenuti? Pa zato što će upozorenja usmjerena u tom pravcu što prije smanjiti ili potpuno obustaviti uvoz ruskog plina.
Ministrica energetike Austrije, kao jedne od zemalja koja je sporije reagirala, pozvala je dobavljače da ubrzaju proces lišavanja nabavke ruskog plina.
Popunjenost skladišta je na nivou 80%, a Austrija se oslanja na zajedničku EU platformu lkupovine plina - Aggregate EU.
Odrediti prioritet
Ovo je važno znati jer je Austrija, koja je važila za pouzdanog partnera Rusije, nakon pobune Jevgenija Prigožina i njegove Wagner grupe, pokrenula proces promjene svoje energetske politike i u tom smislu lišavanja ruskih izvora plina, zabrinuta za svoju perspektivu obezbjeđivanja potrebnih količina plina.
Naravno, ovo su procesi koji, nažalost, ne utječu na odluke koje se u tom smislu donose u Bosni i Hercegovini.
A morali bi biti prioritet u smislu da nam postave jasan okvir u kom pravcu ići sa svojim opredijeljenjem.
Sem dilema da li Sjeverna (evidentan je utjecaj Mađarske, "crne ovce EU politike" i interesa SNSD-a iz RS-a) ili Južna konekcija (gdje određene strukture HDZ-a vide svoju šansu za upravljanje procesom snabdijevanja ovog značajnog energenta) kod nas ne postoji ni zakon na državnom nivou o ovom, očito, interesantnom energentu.
Kada se interesi poslože jasno je nastojanje Rusije u vezi Sjeberne konekcije te Hrvatske (LNG terminal na Krku) i Sjedinjenih Američkih Država za Južnu konekciju.
Postoji i treći pristup, a to je da se u okviru postojeće strukture kompanije BH Gas, koja je otako je plin energent u pojedinim djelovima BiH nadležna za upravljanje ovim energentom, izvrši reorganizacija kojom bi i Hrvati dobili zadovoljenenje svojih kadrovskih ciljeva (ovaj prijedlog podržava i Ambasada SAD).
Vanjski utjecaji i pritisci
Uz ove utjecaje i vanjske pritiske jasno je uočiti i pojedinačne interese političara iz BiH, bez postojanja jasne orijentacije države Bosne i Hercegovine.
Istina, postoje određeni krugovi koji jasno ukazuju, kako smo istakli, na neodrživost ovakve situacije.
No, nepotrebno rasipanje naših kapaciteta i snažnog nastojanja da se zadovolje pojedinačni politički i materijalni interes još uvijek onemogućuju donošenje ispravne odluke koju snažno podržavaju i SAD.
Šta je u svemu ovome dobro za Bosnu i Hercegovinu, ne interesuje previše naše političare.
Diverzifikacija izvora energenata je svakako dobra ali u igri velikih „svjetskih igrača" moramo se opredijeliti i za svoje ukupne interese i svakako voditi računa o onima koji snažno rade na jačanju održive perspektive Bosne i Hercegovine i napretku na njenom EU i NATO putu, a ne oslanjati se na one koji nas vuku od ovih procesa.
(Autor teksta je ekspert u oblasti energetike)
