Glasanje sredinom maja

Ima li razlike između nacrta i konačnog teksta Rezolucije o Srebrenici? Brušene su jezičke formulacije na engleskom

Konačni tekst rezolucije upućen je predsjedniku UN-a Dennisu Frnacisu

Šef Misije Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija potvrdio je sinoć da je usaglašen konačni prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici o kojoj bi se trebalo raspravljati sredinom maja na Generalnoj skupštini UN-a nakon što je drugi put glasanje odgođeno.

Podsjetimo, kao razlog odgađanja glasanja o rezoluciji navedeno je da je tekst rezolucije poslan na reviziju, odnosno da bi zemlje članice UN-a intervenirale ukoliko imaju još neke prijedloge na tekst.

Najava rezolucije o Srebrenici izazvala je burne reakcije, naročito u bh. entitetu RS i susjednoj Srbiji. Odgađanje glasanja o njoj zvaničnici iz Srbije su proglasili kao 'pobjedu Srbije' dok su iz RS dolazili komentari kako rezolucija ide na doradu da bi se ublažila.

Konačnom prijedlogu rezolucije prethodilo je "nekoliko krugova inkluzivnih konsultacija", kako je navedeno, a tekst rezolucije "Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine" grupa zemalja uputila je predsjedniku UN-a.

Raport je uporedio nacrt i konačni dokument rezolucije te smo utvrdili da nema značajnih izmjena.

U nastavku donosimo zaključke i nacrta i finalnog dokumenta rezolucije da se uvjerite i sami.

Zaključci iz Nacrta rezolucije "Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na Genocid u Srebrenici 1995."

  1. Odlučuje odrediti 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995 koji će se obilježavati svake godine;
  2. Bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiče države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa također u znak sjećanja, u cilju ostvarenja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti;
  3. Takoder bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici;
  4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog sahranjivanja i poziva na nastavak krivičnog progona počinitelja genocida u Srebrenici;
  5. Potiče sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema primjeni, i medunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
  6. Zahtijeva od glavnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narod", počevši svoje aktivnosti s pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, te nadalje traži od glavnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva radi odgovarajućeg poštivanja.
  7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije te civilno društvo… da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen na i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti edukacije i podizanja javne svijesti.

Konačni dokument rezolucije "Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”.

  1. Odlučuje da 11. jul proglasi Međunarodnim danom refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine;
  2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja, te pojave genocida u budućnosti;
  3. Također bez rezerve osuđuje postupke kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;
  4. Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
  5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a,
  6. Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi", počevši sa svojim aktivnostima pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje,
  7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

Prema našim informacijama, konačna verzija se razlikuje od one tzv. nulte odnosno prve koja je napisana u neki tehničkim stvarima, a u poređenju ona je faktički poboljšana i 'unaprijeđenja'.

Kada se govori o nacrtu rezolucije koji je ranije objavljen i na kojeg su zemlje mogle ostaviti svoj komentar ili dostaviti amandmane, kako je Raportu objašnjeno - razlike su uglavnom u engleskoj jezičkoj varijanti i samo ih iskusna diplomatska oka mogu iščitati.

No, uz te sitne izmjene konačni tekst Rezolucije je faktički dobio svoj do sada najbolju varijantu i zbog toga se očekuje da će bez ikakvih problema biti usvojena na Generalnoj skupštini UN-a, vjerovatno za nekih 10 do 15 dana.

Zanimljivo je i podsjetiti da je Srbija imala priliku dostaviti svoje komentare i amandmane na tekst rezolucije, ali su to odbili uz zahtjev da se kompletan tekst povuče. Taj zahtjev se, kako nam je rečno, nije ozbiljno ni razmatrao.

Sve ovo pokazuje odnosno dokazuje još jedan poraz srbijanske ali i ruske diplomatije, koje na sve načine pokušavaju spriječiti usvajanje ovog dokumenta. Na kraju nisu uspjeli promijeniti ni njen tekst, a teorije o tome da su se zemlje sponzori i kosponzori pokolebali - ispostavile su se kao izmišljotine.