Sunce stalno obasipa Zemlju strujom magnetiziranih čestica koja je poznata kao solarni vjetar. Magnetski štit našeg planeta uglavnom onemogućava ovaj električni vjetar da nanese bilo kakvu stvarnu štetu Zemlji ili njenim stanovnicima, šaljući te čestice da klize prema polovima i ostavljaju iza sebe ugodnu auroru, piše Science Alert.
No ponekad, otprilike svaki vijek, taj vjetar preraste u punu solarnu oluju te, kako upozorava novo istraživanje predstavljeno na konferenciji za podatkovnu komunikaciju SIGCOMM 2021, rezultati takvog ekstremnog svemirskog vremena mogu biti katastrofalni za naš moderni način života.
Internetska apokalipsa
Naime, jaka solarna oluja mogla bi gurnuti svijet u "internetsku apokalipsu" zbog koje bi veliki dijelovi društva sedmicama ili mjesecima mogli biti izvan mreže, napisala je Sangeetha Abdu Jyothi, docentica na Kalifornijskom univerzitetu u Irvineu, u novom naučnom članku.
"Ono što me je zaista potaklo na razmišljanje o ovome je da nam je pandemija pokazala da je svijet nepripremljen. Nije postojao protokol za učinkovito rješavanje problema, a isto je i s otpornošću interneta", rekla je Abdu Jyothi za WIRED. "Naša infrastruktura nije pripremljena za veliki solarni događaj."
Dio problema je u tome što su ekstremne solarne oluje (koje se nazivaju i izbacivanje koronalne mase) relativno rijetke. Naučnici procjenjuju da je vjerojatnost ekstremnog svemirskog vremena koje bi izravno utjecalo na Zemlju između 1,6 i 12 posto po desetljeću, prema radu Abdu Jyothi.
Carringtonov događaj
U novijoj historiji zabilježene su samo dvije takve oluje, jedna 1859., a druga 1921. Raniji incident, poznat kao Carringtonov događaj, stvorio je na Zemlji toliko ozbiljan geomagnetski poremećaj da su se telegrafske žice zapalile, a polarna svjetlost - obično vidljiva samo u blizini polova planeta - mogla se vidjeti u blizini ekvatorijalne Kolumbije.
Manje oluje također mogu zadati udarac. Jedna je u martu 1989. zamračila cijelu kanadsku pokrajinu Quebec na devet sati.
Od tada je ljudska civilizacija postala sve više ovisna o globalnom internetu, a potencijalni utjecaji velike geomagnetske oluje na tu novu infrastrukturu uglavnom se nisu istraživali, rekla je Abdu Jyothi. U svom novom članku pokušala je istaknuti najveće ranjivosti u toj infrastrukturi.
Problem s podmorskim internetskim kablovima
Dobra vijest je da su lokalne i regionalne internetske veze vjerojatno pod niskim rizikom od oštećenja jer na same optičke kabele ne utječu geomagnetski inducirane struje, navodi se u članku.
Međutim, dugački podmorski internetski kablovi koji povezuju kontinente druga su priča. Ovi su kablovi opremljeni repetitorima za pojačavanje optičkog signala, koji su raspoređeni u intervalima od otprilike 50 do 150 kilometara. Ovi repetitori osjetljivi su na geomagnetske struje, a čitavi kablovi mogu postati beskorisni ako se čak i jedan repetitor isključi, tvrdi se u radu.
Ako bi dovoljno podmorskih kablova otkazalo u određenoj regiji, tada bi čitavi kontinenti mogli biti odsječeni jedan od drugog, napisala je Abdu Jyothi. Štoviše, nacije na visokim geografskim širinama, poput SAD -a i Velike Britanije, daleko su osjetljivije na Sunčevo vrijeme od nacija na nižim geografskim širinama.
U slučaju katastrofalne geomagnetske oluje, najvjerojatnije će najprije biti isključene one zemlje na visokim geografskim širinama. Teško je predvidjeti koliko bi vremena trebalo da se popravi podvodna infrastruktura, ali Abdu Jyothi sugerira da su mogući veliki prekidi interneta u trajanju od nekoliko sedmica ili mjeseci.
Gubitak sredstava za život
U međuvremenu bi milioni ljudi mogli izgubiti izvor zarade i sredstva za život. "Procjenjuje se da je ekonomski utjecaj prekida interneta na jedan dan u SAD-u više od sedam milijardi dolara", napisala je Abdu Jyothi u svom radu. "Šta ako mreža ostane nefunkcionalna danima ili čak mjesecima?"
Ako ne želimo saznati, operateri mreže moraju početi ozbiljno shvatati prijetnju ekstremnog Sunčeva vremena jer se globalna internetska infrastruktura neizbježno širi. Polaganje više kablova na nižim geografskim širinama dobar je početak,tvrdi Abdu Jyothi, kao i razvoj testova otpornosti koji se usmjeravaju na učinke velikih kvarova na mreži.
Kad dođe do sljedeće velike solarne oluje, ljudi na Zemlji imat će oko 13 sati da se pripreme za njezin dolazak, dodala je. Nadajmo se da ćemo biti spremni maksimalno iskoristiti to vrijeme kad ona neizbježno stigne, piše Science Alert.
