Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko završava mandat krajem jula.
Od 2009. godine, kada je došao na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR), do 2014. godine donio je ukupno 76 odluka koristeći Bonnske ovlasti, piše RSE.
One omogućuju OHR-u da smijeni s dužnosti zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum ili zakone u BiH, te im izrekne određene zabrane.
Ovu mogućnost korištenja donijelo je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u BiH na sastanku u Bonnu u decembru 1997.
OHR je zahvaljujući ovim ovlastima od 1997. nametnuo oko 900 različitih odluka.
Inzko je smijenio dvojicu dužnosnika i izmijenio 13 zakona. Svih 35 odluka donesenih od marta 2011. do avgusta 2014. godine odnose se na ukidanje njegovih prijašnjih, te odluka Inzkovih prethodnika kojima su izricane zabrane imenovanim ili izabranim dužnosnicima. Šest posljednjih godina mandata nije donio nijednu odluku.
Usporedbe radi, jedan od njegovih prethodnika Paddy Ashdown je u prvoj godini mandata, od maja 2002. do maja 2003. godine, nametnuo 104 zakona.
Valentin Inzko je došao na čelo OHR-a u martu 2009. godine.
Prvi je put upotrijebio Bonnske ovlasti 8. juna te godine i smijenio Himzu Đonku s položaja policijskog komesara Hercegovačko-neretvanskog kantona, jednog od deset u Federaciji BiH.
U obrazloženju odluke navodi se da Đonko nije ispunio zakonske uvjete za imenovanje na svoj sadašnji položaj, da je postupao izvan svojih ovlasti kako bi imenovao određene policijske službenike, te da je angažirao druge osobe da upute prijetnje OHR-ovim dužnosnicima.
Dva dana kasnije smijenio je i Radislava Jovičića, načelnika Službe za operativnu podršku Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH. Za Jovičića je navedeno da je, djelujući izvan zakonitog lanca komande u okviru SIPA-e, koristio osoblje i resurse SIPA-e za vršenje aktivnosti praćenja međunarodnih zvaničnika, Ureda visokog predstavnika i njegovog osoblja. Ujedno je to bila i posljednja odluka OHR-a o smjeni nekog imenovanog ili izabranog dužnosnika. OHR od te 2009. godine nije smijenio nijednog.
Krajem te godine donesena je i presuda Evropskog suda za ljudska prava protiv BiH zbog diskriminacije u predmetu "Sejdić i Finci", kojom se nalaže i promjena Ustava BiH i cijeli Inzkov mandat proteći će u znaku implementacije te presude.
Odlukom Evropske unije, razdvojena je i funkcija šefa OHR-a i formirana funkcija specijalnog predstavnika Evropske unije, kasnije šefa Delegacije Evropske unije u BiH.
Najvažnija Inzkova odluka, koja se ujedno smatra i najkontroverznijom, posebno među političkim predstavnicima stranaka s hrvatskim predznakom u BiH, suspenzija je odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH o legalnosti uspostave vlasti u entitetu Federacija BiH od 27. marta 2011., nakon Općih izbora održanih u oktobru 2010.
Inzko je donio i ukupno 13 odluka kojima je izmijenio i/ili dopunio zakone u BiH. Izmijenio je 18. septembra 2009. Zakon o državljanstvu BiH i Zakon o državljanstvu Federacije BiH i Zakon o državljanstvu Republike Srpske. Sve se tiču entitetskog državljanstva stanovnika Brčko distrikta BiH.
Naime, da bi glasali za člana Predsjedništva ili Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, oni se moraju opredijeliti ili za državljanstvo Federacije BiH ili Republike Srpske što im je omogućeno tim izmjenama. Izmijenio je 14. decembra 2009. Zakon u Sudu BiH, te Zakon o tužilaštvu BiH čime je završen mandat stranih sudaca i tužitelja u tom sudu.
Obustavio je 5. januara 2011. primjenu Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i koja je pod zabranom je raspolaganja. To je bila ujedno i posljednja intervencija OHR-a u zakonodavstvu BiH.
Pomilovanja smijenjenih zvaničnika
Što se tiče ostalih odluka donesenih na temelju Bonnskih ovlasti, one se uglavnom tiču ukidanja zabrana bh. zvaničnicima. Donio je ukupno 35 takvih odluka, odnosno riječ je o svim odlukama OHR-a donesenim od marta 2011. do avgusta 2014.
Među njima su i odluka o ukidanju OHR-ovih sankcija Draganu Čoviću od 31. decembra 2013. godine i Anti Jelaviću od 18. avgusta 2014., te bivšem direktoru nekadašnje Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Muniru Alibabiću 19. avgusta 2014., kojeg je smijenio Ashdown 21. oktobra 2002.
Tog dana je Valentin Inzko ujedno posljednji put koristio Bonnske ovlasti i ukinuo svoju prvu odluku - zabranu koju je na početku mandata 8. juna 2009. izrekao Himzu Đonku smijenivši ga s položaja policijskog komesara Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Inzko je 27. maja 2021. podnio ostavku koju je prihvatio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u (PIC) BiH koja stupa na snagu 1. avgusta, kad će na dužnost stupiti novi visoki predstavnik Christian Schmidt.
Prije podnošenja ostavke u više navrata je kazao kako je spreman nametnuti zakon kojim bi se kažnjavalo negiranje presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i domaćih sudova u BiH, odnosno negiranje da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima.
