Sjedinjene Države su u ponedjeljak predstavile potencijalnog novog igrača u ukrajinskom ratu: Iran.
Iz podataka, s kojih su nedavno skinute oznake tajno, američkih obavještajnih podataka ukazuje da se Teheran sprema isporučiti Rusiji "stotine" bespilotnih letjelica - uključujući i one sa sposobnošću naoružanja - za upotrebu u ratu u Ukrajini, rekli su zvaničnici Bijele kuće, piše CNN.
"Naše informacije dalje pokazuju da se Iran priprema za obuku ruskih snaga za korištenje ovih bespilotnih letjelica, a početna obuka je zakazana za početak jula. Nejasno je da li je Iran već isporučio neke od ovih bespilotnih letjelica Rusiji", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan novinarima na brifingu za medije u Bijeloj kući u ponedjeljak.
Sullivan je tvrdio da vijesti o Iranu koji isporučuje bespilotne letjelice dokazuju da ruski napadi na Ukrajinu imaju za posljednjcu "ozbiljno" iscrpljivanje vlastitog oružja.
Najava je izazvala skepsu, a nisu svi uvjereni da je Iran sposoban izvoziti velike količine dronova. “Malo je vjerovatno da Iran uopće ima toliko operativnih dronova u vlastitoj floti,” tvitao je Esfandyar Batmanghelidj, osnivač londonskog istraživačkog centra Bourse Bazaar. “Također nema iskustva u izvozu dronova u velikim razmjerima.”
Tvrdnja Bijele kuće dolazi nakon što su nuklearni pregovori između Irana i Sjedinjenih Država došli u ćorsokak, potencijalno podižući avet obnove sukoba na Bliskom istoku ako ne uspiju. Ali to također dolazi dok se bliskoistočne države spremaju pokrenuti savez arapskih država i Izraela, navodno pod američkom podrškom, kako bi se suprotstavili potencijalnim prijetnjama iz Irana. Iran je upozorio da taj potez smatra provokativnim i prijetnjom njegovoj nacionalnoj sigurnosti.
Ako Iran zaista planira prodati oružje Rusiji za korištenje u njenom ratu protiv Ukrajine, u suštini bi se ubacio u rusko-zapadni proxy rat u dvorištu NATO-a. Poruka Bidenskoj administraciji je da i Teheran može proširiti svoj utjecaj na udaljene konfliktne zone u kojima SAD imaju interese.
Iako se za iranske dronove nije znalo da ih traže vojske širom svijeta, one predstavljaju snažnu prijetnju njegovim protivnicima. Oni su bili sastavni dio iranske vojne strategije i privukli su pažnju američkih zvaničnika. Prošle godine, general Kenneth F. McKenzie Jr., najviši američki komandant na Bliskom istoku, rekao je Kongresu da dronovi povezani s Iranom “predstavljaju novu i složenu prijetnju našim snagama i snagama naših partnera i saveznika”. Po prvi put od Korejskog rata, "djelujemo bez potpune vazdušne nadmoći", rekao je.
Rat dronovima bio je posebno važan u prvim sedmicama ukrajinskog sukoba, kada je ukrajinska vojska koristila udarne dronove turske proizvodnje. Ali ruska protivzračbna odbrana sada pruža veću pokrivenost na istoku.
Iranski dronovi ne bi promijenili igru, ali bi mogli ublažiti ruske slabosti u eksploataciji bespilotnih letjelica.
General-major Hossein Salaami, komandant iranskog elitnog Korpusa čuvara islamske revolucije, rekao je prošle godine da njegova zemlja posjeduje bespilotne letjelice s dometom od 7.000 kilometara (4.300 milja). Prema Institutu za mir Sjedinjenih Država, iranske srednje do velike bespilotne letjelice vjerovatno mogu ostati u zraku do 20 sati dok nose prilično sofisticirane senzore, teret i niz oružja. Neki njegovi dronovi, poput onih koje koristi libanonski Hezbolah, mogu nositi nosivost do 150 kg, navodi se.
Iranske bespilotne letjelice ranije su korištene izvan njenih granica, ali to je uglavnom bilo u zonama sukoba na Bliskom istoku gdje ih Teheran može prokrijumčariti svojim nedržavnim proksijima. Oni su bili učinkoviti u Iraku, Jemenu i Saudijskoj Arabiji, gdje su, prema vjerovanju SAD, korišteni u napadu na saudijska naftna postrojenja 2019. godine, kada su cijene sirove nafte porasle na rekordno visok nivo. Iran je negirao da je pokrenuo taj napad.
Dolazak iranskog oružja u najveći evropski sukob od Drugog svjetskog rata bio bi velika prekretnica za iransku industriju oružja i njen status proizvođača oružja. I to bi predstavljalo rijetku priliku da oružje Teherana koristi ne samo državni akter, već i onaj koji je najveća svjetska vojna sila.
