Fudbalski klub Sarajevo u novom je jurišu na pojačanja na tržištu.
Samo u jednom danu (3. juni) objavili su dolazak čak trojice fudbalera.
"Konkurencija u odbrani našeg kluba pojačana je dolaskom nekadašnjeg mladog reprezentativca BiH, Amara Beganovića, koji u FK Sarajevo dolazi iz NŠ Mura. Slovenskom klubu će na ime obeštećenja pripasti određeni iznos novca kao i procenat od eventualnog budućeg transfera", saopćili su s Koševa.
Šampioni prijelaznog roka
Isti dan su objavili i sljedeće:
"Elvir Duraković je i zvanično novi igrač FK Sarajevo. Na Koševo stiže nakon sjajne sezone u Igmanu iz Konjica gdje je svojim igrama oduševio fudbalsku javnost u BiH, a igrači i treneri svih ekipa u ligi izabrali su ga za najboljeg lijevog beka šampionata u izboru „Kristalnih 11“.
Njegove odlične partije nagradio je i selektor Faruk Hadžibegić koji ga je uvrstio na prošireni spisak za predstojeće utakmice reprezentacije BiH".
Tu nije bio kraj.
"Samir Zeljković se vratio tamo gdje je napravio svoje prve fudbalske korake, na stadion Koševo.
Dvadesetpetogodišnji Sarajlija je prošao je sve omladinske selekcije našeg kluba ali do sada nije imao priliku da debituje za prvi tim. Sa juniorima FK Sarajevo osvojio je dva Kupa Bosne i Hercegovine, 2015. i 2016. godine.
Fudbalski put ga je preko NK TOŠK i Igmana iz Konjica doveo do FK Velež gdje je proveo prethodnih pet sezona i postao jedan od najvažnijih igrača ekipe iz Mostara", potvrdili su iz bordo kluba.
Tri transfera u jednom danu. Plaćena je čak i odšteta, a stigla je i najava novih igračkih pojačanja. Još sa drugog kontinenta...
Nema šta, sve to pokazuje da su na Koševu odlučni da postanu šampioni BiH, barem kad je u pitanju "titula šampiona" prijelaznog roka. Kad već ne može neka druga...
Finansijska moć
Istovremeno, ovi transferi pokazuju finansijsku moć kluba s Koševa u odnosu na konkurenciju. Nijedan drugi klub u BiH nije sposoban za takve transakcije.
No, koliko su čvrsti finansijski temelji koševskog premijerligaša? Pitanje je to koje se postavlja nakon što se pogleda finansijski izvještaj iz 2022. godine.
Nije samo u pitanju samo dio po kojem su prihodi (8.512.084 KM) bili značajno manji od rashoda (9.510.468), odnosno da je Fudbalski klub Sarajevo 2022. godinu poslovao sa gubitkom od gotovo milion maraka, preciznije 998.384 KM.
Sve kojima je bordo klub na srcu možda bi još više trebala zabrinuti cifra koja se nalazi u nastavku izvještaja, a odnosi se na dugoročne obaveze FK Sarajevo.
U toj rubrici (dugoročne obaveze), nalazi se cifra od čak 13.608.720. Znači, više od 13 miliona maraka! U odnosu na prošlu godinu ta je cifra povećana za više od milion KM (prethodno je iznosila 12.307.045)!
Kako smo nezvanično saznali (a tražili smo pojašnjenje od kluba, koje nije stiglo), riječ je o pozajmicama koje su klubu dali većinski vlasnici upravljačkih prava, odnosno u prvom redu predsjednik FK Sarajevo Ismir Mirvić.
Ne postoje investitori
Podsjetimo, iz kluba počesto spominju investitore. Međutim, jasno je da klub nema nikakve investitore, već, ponovimo, samo osobe koje posuđuju novac.
A šta ako oni nekad taj novac zatraže natrag?
Da li je to model po kojem klub treba poslovati?
Da li treba ovisiti isključivo od nečije dobre volje? Ko garantira da neki "investitor" neće, kad mu dosadi ova "igračka", samo samo dići sidro i, naravno, zatražiti svoje pozajmice natrag?
Otvara se i pitanje odgovornosti menadžmenta koji dozvoljava da klub tone u nove obaveze, uprkos tome što je duboko svjestan da FK Sarajevo nema investitora niti vreću bez dna, već samo osobe koje posuđuju novac!
S obzirom na to da je FK Sarajevo udruženje, prema Zakonu o udruženjima, oni mogu primati pozajmice, ali isto tako i donacije. Ovdje je dakle riječ o pozajmicama. Samim tim, onaj koji pazajmljuje u svakom trenutku može tražiti i povrat svog novca (a i odreći ga se). To bi u ovom slučaju klub moglo odvesti u finansijsku katastrofu.
A to, opet, otvara i pitanje na koji se način formira igrački kadar - da li je Sarajevu potrebno devet ili deset stranaca, nimalo jeftino plaćenih, da bude četvrto u Premijer ligi BiH?
Da li je potreban poveći kombi tzv. pojačanja svakog prijelaznog roka da bi se izborio goli plasman u Evropu u jednoj od najskromnijih liga na kontitentu?
Za koga i za šta se plaćaju odštete, menadžerske provizije i ko zna šta još, da bi se ekipa na polovini prvenstva praktično oprostila od šampionskih ambicija, kao što je bio slučaj protekle dvije sezone...
Sva smo ova pitanja postavili klubu. Sva su ostala bez odgovora.
Kao i ona ko su "vlasnici upravljačkih prava" u Udruženju građana FK Sarajevo, ko čini Upravni odbor, Skupštinu, Nadzorni odbor, ko je odgovoran za sportsku politiku, ko bira i dovodi igrače, trenere...
Dugoročna stabilizacija
O kakvoj “efikasnoj kontroli i praćenju troškova, kako bi obezbjedili najbolje uslove za dugoročnu stabilizaciju” govori klupska direktorica, kada klub za manje od dvije godine dovede tačno 32 igrača, ne računajući “friška” pojačanja ili one ponikle u klubu, odnosno vraćene s posudbe?
Kako objasniti da je “fokus uprave i menadžmenta u prethodnoj godini je bio na restrukturiranju i stabilizaciji kluba”, kad su za neke od spomenuta 32 igrača plaćane masne odštete, a za sve njih plaće i sve drugo što prati angažman u jednom klubu?
A kako tek shvatiti da je polovina njih već napustila Koševo, a da su neki jedva sastavili šest mjeseci u klubu?
Kako se to zove? Šta je to? I, ponovimo, sve to za četvrto mjesto u Premijer ligi BiH. I sve na račun Fudbalskog kluba Sarajevo…
