BHDoktor

Istina o crvenom mesu: Šta radi tijelu, kakva je njegova veza s rakom i dijabetesom i koliko ga treba jesti

Možda ni vama nije jasno koliko biste crvenog mesa trebali jesti, a razlog je vjerovatno i taj što se službeni stručni stavovi o tome koje su količine crvenog mesa sigurne stalno mijenja.

Svjetska zdravstvena organizacija klasificira crveno meso kao “vjerovatno” kancerogeno. No, ono ima i dobre strane pa se preporučuje umjerena konzumacija.

Možda ni vama nije jasno koliko biste crvenog mesa trebali jesti, a razlog je vjerovatno i taj što se službeni stručni stavovi o tome koje su količine crvenog mesa sigurne stalno mijenja. Naprimjer, istraživanje objavljeno u publikaciji European Heart Journal  dovelo je u vezu konzumaciju crvenog mesa i umnožavanje trimetilamin N-oksida (TMAO), hemikalije koja je povezana s razvojem srčanih bolesti. Uslijedila je analiza objavljena u publikaciji Annals of Internal Medicine u kojoj se tvrdilo da je izgledno kako nema potrebe za ograničavanjem ili prekidanjem konzumacije crvenog mesa (no, kasnije je otkriveno da je ta studija bila povezana s programom koji je dijelom podržavala mesna industrija).

U svakom slučaju, i dalje je sve maglovito i nema jedinstvenih preporuka, iako su neki utjecaji crvenog mesa na organizam poznati. Veza s dijabetesom i rakom

Jedenje crvenog mesa povećava produkciju hormona nazvanog inzulinu sličan faktor rasta 1 (IGF-1) u organizmu. To može ubrzati starenje organizma, kao i dijeljenje ćelija, što može podići rizik od razvoja više tipova raka, prema dr. Joelu Fuhrmanu, autoru knjige “Eat for Life”. Inzulin i IGF-1 hormoni su važni za proces starenja, ističe on i nastavlja:

“Bolesti povezane sa starenjem – kardiovaskularne, dijabetes, rak - pokreće pretjerana aktivnost inzulina i hormona IGF-1, koje pak potiče dugotrajna prekomjerna konzumacija rafiniranih ugljikohidrata i životinjskih proteina.”

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira prerađeno meso kao kancerogeno, a crveno meso kao “vjerovatno” kancerogeno. Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u publikaciji Cancer Science pronašlo je povećan rizik od pojave raka crijeva među muškarcima iz Japana koji su često jeli velike količine crvenog mesa. Svjetska fondacija za istraživanja raka i Američki institut za istraživanja raka preporučuju umjerenu konzumaciju crvenog mesa i tek povremenu i u malim količinama prerađenog mesa, a najbolje bi bilo, sugeriraju, uopće ne jesti mesne prerađevine.

Utjecaj na mikrobiom

Crijevni mikrobiom svakog čovjeka - često nazivan crijevnom florom - sadrži sve mikroorganizme nastanjene u probavnom traktu.

“Kada jedemo crveno meso, nepotrebno izlažemo svoje tijelo kancerogenima, ugrožavamo cirkulaciju krvi, rastu oksidativni stres i upalni markeri, a sve to jedući hranu koja ne podržava naš mikrobiom”, ističe Fuhrman.

I ne treba puno, nekoliko dana ili sedmica, kako se tvrdi u studiji objavljenoj u publikaciji Nature, da jedenje crvenog mesa promijeni sastav mikrobioma, što potom može voditi do stanja kao što su upalne bolesti crijeva.

Korisne hranjive tvari u crvenom mesu

Crveno meso sadrži i neke esencijalne nutrijente, kao što su željezo i vitamin B12, koji su ključni za ukupno dobro stanje organizma. Osobama koje imaju nedovoljne razine željeza liječnici često preporučuju da uključe više crvenog mesa u prehranu, jer u tom slučaju dobrobiti željeza iz mesa pretežu pred mogućim nepovoljnim učincima na zdravlje.

Koliko bismo crvenog mesa trebali jesti?

Studije provedene proteklih godina rasvijetlile su vezu između obilne konzumacije crvenog mesa i srčanih bolesti, moždanog udara, kolorektalnog raka i dijabetesa, no isto se tako pokazalo da već i blago smanjenje unosa crvenog mesa može imati velike pozitivne učinke. Naprimjer, stručnjaci s Harvarda proveli su opsežnu analizu dvije velike zdravstvene baze podataka kojima je bilo obuhvaćeno više od 100 hiljada muškaraca i žena.

Pokazalo se, što je i objavljeno u publikaciji Archives of Internal Medicine, da svako dodatno dnevno serviranje crvenog mesa (odrezak, hamburger itd.) povećava rizik od preuranjene smrti 13 posto. Jedenje dodatne porcije prerađenog mesa (hrenovke, slanina...) podiže taj rizik 20 posto.

Mnoge bi se smrti mogle spriječiti kada bi više ljudi jelo manje crvenog mesa, manje od dječije porcije, odnosno 45 grama na dan, smatra kardiolog Stephen Sinatra. Prema stručnjacima Svjetske fondacije za istraživanja raka konzumaciju crvenog mesa trebalo bi ograničiti na tri porcije sedmično, što odgovara količini od 330 do najviše 500 grama.

Stephen Sinatra predlaže pravilo prehrane 80 : 20, što znači da samo 20 posto svega što pojedemo može biti životinjskog porijekla. Tu ubraja ribu, perad, svinjetinu, teletinu, govedinu. Organsko crveno meso je dobar izbor, ali po Sinatri nije razlog za povećanje ukupne količine mesa.

I Fuhrman kaže da je jedenje više biljne hrane - povrća, grahorica, orašastog voća... - vjerovatno najzdraviji način prehrane:

“Biljne su namirnice bogate antioksidantima i fitohemikalijama koje nas štite od različitih bolesti. Više prirodne biljne hrane, a manje prerađenih namirnica i onih životinjskog porijekla ključ je dugog i zdravog života.”