Svako ko je ikada imao napad panike poznaje osjećaj iznenada znojnih dlanova, nedostatka zraka i ubrzanog rada srca zbog kojeg mislite da ćete umrijeti od srčanog udara ili se onesvijestiti.
Sada naučnici tvrde da su otkrili ključni put u mozgu koji bi mogao utrti put novim tretmanima za napade panike. Istraživači Salk instituta za biološke studije u Kaliforniji (SAD) identificirali su područje mozga kod miševa koje je odgovorno za razvoj panike. Također su otkrili da inhibicija određenih neuronskih signala može smanjiti simptome panike. Njihovi rezultati objavljeni su u časopisu Nature Neuroscience.
"Ranije smo mislili da je amigdala (moždani centar za strah) primarno odgovorna - ali čak i ljudi čija je amigdala oštećena mogu doživjeti napade panike, pa smo znali potražiti negdje drugo", rekao je glavni autor studije Sung Han.
"Sada smo pronašli određeni moždani krug izvan amigdale koji je povezan s napadima panike (…)."
Ovaj krug se sastoji od specijaliziranih neurona koji šalju i primaju neuropeptid (mali protein koji šalje poruke kroz mozak) koji se zove PACAP.
Šta je napad panike?
Napad panike je simptom paničnog poremećaja u kojem oboljeli redovito doživljavaju iznenadne napade panike ili straha.
Tokom napada panike javljaju se intenzivni psihički i fizički simptomi. Može se dogoditi vrlo brzo i bez vidljivog razloga, ali nije opasno. Većina napadaja panike traje između 5 i 20 minuta i uključuje niz simptoma: ubrzani rad srca, znojenje, mučnina, vrtoglavica, bol u prsima, otežano disanje, drhtavica, valovi vrućine, suha usta, pojačano zijevanje, strah od umiranja ili nesvjestice, trnci zimica, gušenje ili osjećaj nepovezanosti s tijelom.
Učestalost napada može jako varirati. Neki oboljeli imaju sedmične ili čak dnevne napade mjesecima, dok drugi imaju nekoliko napada dnevno, a zatim ih uopće nema sedmicama ili mjesecima.
Napadi panike liječe se antidepresivima ili lijekovima protiv anksioznosti i/ili psihoterapijom.
