Već 1980-ih, istraživači su sumnjali da alkohol može uzrokovati rak. Epidemiološke studije pokazale su da je alkohol uzročno povezan s rakom usne šupljine, grla, govornog sistema, jednjaka, jetre, debelog crijeva i rektuma te dojke. Drugo istraživanje izvijestilo je o povezanosti između kroničnog i prekomjernog pijenja i raka gušterače.
Godine 2000. američki Nacionalni toksikološki program zaključio je da je konzumiranje alkoholnih pića kancerogeno. Godine 2012. Međunarodna agencija za istraživanje raka, koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), klasificirala je alkohol kao karcinogen Grupe 1, što je najviša klasifikacija koja ukazuje na to da postoji dovoljno dokaza za zaključak da tvar uzrokuje rak kod ljudi.
I američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti i američki Nacionalni instituti za zdravlje slažu se da postoje uvjerljivi dokazi da alkohol uzrokuje nekoliko vrsta raka.
Prema podacima WHO-a, u 2019. godini 4,4 % dijagnosticiranih karcinoma u svijetu i 401 000 smrtnih slučajeva od raka pripisani su konzumiranju alkohola. Alkohol se najviše konzumira u Evropi (9,2 litre po glavi stanovnika) i Sjevernoj i Južnoj Americi (7,5 litara po glavi stanovnika).
Kako alkohol uzrokuje rak?
Rak nastaje kada stanice nekontrolirano rastu u tijelu. Alkohol može dovesti do stvaranja tumora oštećivanjem DNK, uzrokujući mutacije koje ometaju normalnu diobu i rast stanica.
Istraživači su identificirali nekoliko mehanizama povezanih s alkoholom i razvojem raka. Izvještaj iz 2025. ističe četiri različita načina na koja alkohol može uzrokovati rak: metabolizam alkohola, oksidativni stres i upala, promjene u razinama hormona i interakcije s drugim karcinogenima kao što je duhanski dim.
Metabolizam alkohola je proces kojim tijelo razgrađuje i eliminira alkohol. Kada se alkohol razgrađuje, njegov prvi nusproizvod je acetaldehid, kemikalija koja je i sama klasificirana kao kancerogena. Istraživači su otkrili da određene genetske mutacije mogu navesti tijelo da brže razgrađuje alkohol, što rezultira povećanjem razine acetaldehida.
Također postoje brojni dokazi da alkohol može potaknuti tijelo na oslobađanje štetnih molekula koje se nazivaju slobodni radikali. Te molekule mogu oštetiti DNK, proteine i lipide u stanicama u procesu koji se naziva oksidativni stres. Slobodni radikali nastali konzumiranjem alkohola mogu izravno utjecati na to koliko dobro stanice stvaraju i razgrađuju proteine, što rezultira abnormalnim proteinima koji potiču upalu koja pogoduje stvaranju tumora.
Alkohol također može direktno utjecati na razinu hormona na načine koji povećavaju rizik od raka. Na primjer, estrogeni mogu povećati rizik od raka dojke. Umjereno pijenje alkohola može povisiti razinu estrogena i potaknuti daljnje pijenje. Alkohol također povećava rizik od raka dojke smanjenjem razine vitamina A, spoja koji regulira estrogen.
Ljudi koji piju i puše imaju povećan rizik od razvoja raka usta, ždrijela i grkljana. Alkohol olakšava tijelu da apsorbira kancerogene tvari iz cigareta i e-cigareta. Pušenje samo po sebi također može izazvati upalu i potaknuti slobodne radikale koji oštećuju DNK.
