S ubrzanim razvojem tehnologije i rastućom dostupnošću digitalnih uređaja, vrijeme koje ljudi provode pred ekranima značajno se povećalo. Prema najnovijim istraživanjima, prosječno vrijeme koje ljudi globalno provode pred ekranom iznosi oko 6 do 7 sati dnevno. Ovaj trend je posebno izražen među mlađom populacijom i u razvijenim zemljama, gdje je pristup internetu i digitalnim uređajima gotovo neograničen.
Prema istraživanju Global Web Indexa iz 2023. godine, prosječno vrijeme provedeno pred ekranima dnevno iznosi:
Sjeverna Amerika: 7 sati i 11 minuta
Evropa: 6 sati i 14 minuta
Latinska Amerika: 8 sati i 22 minute
Azija: 6 sati i 59 minuta
Afrika: 5 sati i 37 minuta
Ove brojke variraju ovisno o dobi i socioekonomskom statusu korisnika. Naprimjer, mlađi korisnici, posebno tinejdžeri, često provode više vremena pred ekranima nego starije generacije. Prema istraživanju Common Sense Media iz 2022. godine, tinejdžeri u SAD-u provode prosječno 7 sati i 22 minute dnevno pred ekranima, ne računajući vrijeme provedeno na školskim zadacima.
Pandemija COVID-19 dodatno je ubrzala ovaj trend. Zbog mjera socijalnog distanciranja i karantena, ljudi su se više oslanjali na digitalne uređaje za rad, obrazovanje i zabavu. Rad od kuće postao je norma za mnoge, dok su škole i univerziteti prešli na online nastavu. Ova promjena dovela je do značajnog povećanja vremena provedenog pred ekranom, često iznad 8 sati dnevno.
Vrijeme pred ekranom može se podijeliti u nekoliko kategorija: rad i obrazovanje, društvene mreže, gledanje video sadržaja, igranje video igara i komunikacija. Prema istraživanjima, prosječan korisnik provede najviše vremena na društvenim mrežama, prateći ih gledanje video sadržaja na platformama poput YouTubea i Netflixa. Videoigre također zauzimaju značajan dio vremena, posebno među mlađim korisnicima.
Rad od kuće i online obrazovanje značajno su pridonijeli povećanju vremena provedenog pred ekranima. Prema istraživanju McKinsey & Company iz 2021. godine, 52% zaposlenih radilo je na daljinu barem dio vremena, što je rezultiralo povećanjem vremena provedenog pred računarima za radne zadatke. Online obrazovanje također je značajno poraslo, s učenicima koji provode prosječno 4 do 6 sati dnevno na virtualnim platformama.
Društvene mreže su dominantna kategorija korištenja. Prema istraživanju Hootsuitea i We Are Sociala iz 2023. godine, prosječan korisnik društvenih mreža provodi oko 2 sata i 31 minutu dnevno na platformama poput Facebooka, Instagrama, Twittera i TikToka. Gledanje videosadržaja na platformama poput YouTubea i Netflixa također je značajno, s prosječnim vremenom od 2 sata i 45 minuta dnevno.
Videoigre zauzimaju značajan dio vremena, posebno među mlađom populacijom. Prema istraživanju Newzooa iz 2022. godine, prosječan igrač provede oko 1 sat i 12 minuta dnevno igrajući videoigre, dok tinejdžeri često provode više od 2 sata dnevno na ovoj aktivnosti.
Dugotrajno vrijeme pred ekranom može imati negativne zdravstvene posljedice. Fizički problemi uključuju naprezanje očiju, glavobolje, bolove u vratu i leđima. Psihološki utjecaji uključuju povećani stres, anksioznost i probleme s koncentracijom. Stručnjaci preporučuju redovne pauze, vježbe za oči i fizičku aktivnost kako bi se smanjili ovi negativni učinci.
Iako se čini da je vrijeme pred ekranom stabilizirano nakon pandemijskog vrhunca, predviđa se da će ostati na visokim nivoma zbog trajnih promjena u načinu rada i obrazovanja. Digitalna transformacija i dalje napreduje, donoseći nove tehnologije i aplikacije koje će nastaviti privlačiti našu pažnju.
Vrijeme provodeno pred ekranom postalo je sastavni dio modernog života. Iako donosi mnoge prednosti, važno je biti svjestan njegovih potencijalnih negativnih utjecaja i pronaći ravnotežu koja će omogućiti zdrav i produktivan život.
