New York City tone pod kolektivnom težinom svih svojih zgrada, pokazalo je novo istraživanje.
Ovaj postepeni proces mogao bi predstavljati probleme za grad oko kojeg nivo mora raste više nego dvostruko brže od globalne stope - i predviđa se da će porasti između 8 inča (oko 20 centimetara) i 30 inča (oko 76 centimetara) do 2050. godine.
Naučnici očekuju češće i ekstremnije padavine kao što su uragani zbog klimatske krize izazvane ljudima.
"Mi smo daleko od okeana jer se jednostavno useljavamo", rekao je glavni autor istraživanja Tom Parsons, istraživač geofizičara u američkom Geološkom zavodu, piše CNN.
"Ali imali smo nekoliko velikih uraganskih događaja sa Sandy i Idom u New Yorku gdje su obilne padavine izazvale poplave u gradu, a neki od efekata urbanizacije omogućili su ulazak vode."
Rad, objavljen u časopisu Earth's Future, ima za cilj da pokaže kako visoke zgrade u priobalnim, rijekama ili jezerskim područjima mogu doprinijeti budućem riziku od poplava i da treba poduzeti mjere za ublažavanje potencijalno opasnih uticaja.
Istraživači su izračunali masu 1.084.954 zgrade koje su postojale u pet općina New Yorka u to vrijeme, došavši do zaključka da su bile teške oko 762 milijarde kilograma - što je ekvivalentno otprilike 1,9 miliona potpuno napunjenih Boeinga 747-40.
Istraživački tim je zatim koristio simulacije kako bi izračunao efekte te težine na tlu, upoređujući to sa satelitskim podacima koji pokazuju stvarnu geologiju površine. Ta analiza je otkrila brzinu kojom grad tone: "Prosjek je oko 1 do 2 milimetra godišnje, s nekim područjima s većim slijeganjem koja su i do oko 4½ milimetra godišnje", rekao je Parsons.
Slijeganje je tehnički izraz za potonuće ili slijeganje Zemljine površine zbog prirodnih ili umjetnih uzroka.
Istraživanje iz septembra 2022. pokazalo je da 44 od 48 najnaseljenijih obalnih gradova imaju područja koja tonu brže nego što se nivo mora povećava. Novi pristup ove najnovije studije je da se posebno uzme u obzir težina zgrada New Yorka i kako one doprinose slijeganju zemljišta ispod njih.
Međutim, nije sva potonuća posljedica zgrada.
"Mogli smo da vidimo neku prepisku gdje se gradi na veoma mekim tlima i vještačkom ispunom", rekao je Parsons.
"Na drugim mjestima vidimo slijeganje koje je teško objasniti. I postoji mnogo različitih uzroka za to, kao što je postglacijalna relaksacija koja se dogodila nakon posljednjeg ledenog doba, ili pumpanje podzemne vode.”
Prema studiji, neka područja donjeg Manhattana, Brooklyna i Queensa su među onima koja tonu brže od prosječne.
"Nešto od toga izgleda korespondira sa građevinskim projektima koji su u toku", rekao je Parsons. "Ali također vidimo slijeganje na sjevernom kraju Staten Islanda za koje ne mogu pronaći objašnjenje, a istraživao sam razne vrste stvari – tako da to i dalje ostaje misterija."
Slijeganje može predstavljati još raniju prijetnju od poplava od porasta nivoa mora, sugeriše istraživanje, i to ne samo u New Yorku.
"To je globalno pitanje. Moji koautori sa Univerziteta Rhode Island pregledali su 99 gradova širom svijeta, ne samo primorskih već i unutrašnjosti, i velika većina njih ima problema sa slijeganjem", rekao je Parsons, navodeći slučaj Jakarta, koja tone tako brzo da indonežanska vlada planira da izgradi novi glavni grad na drugom mjestu.
