Kolike su nam šanse da postignemo dugovječnost ovisi uveliko o onome što jedemo, ali i onome što – ne jedemo! Na to je ovih dana u intervju za The New York Times podsjetio Valter Longo, doktor nauka, profesor gerontologije i direktor Instituta za dugovječnost Univerziteta Južne Kalifornije (USC).
Otkrio je šta je sve naučio o dugovječnosti, proučavajući svoju domovinu Italiju. U razgovoru spominje i 'otrovnih 5 P' koje, tvrdi, trebaju izbjegavati svi koji žele doživjeti stotinu godina, prenosi BestLife.
Italija je poznata po jednoj od najstarijih populacija na svijetu. Štaviše, talijanski grad Sardinija bila je prva od pet tzv. plavih zona, odnosno, jedinstvenih mjesta na planetu koja se mogu pohvaliti s najviše stogodišnjaka.
Valter Longo, koji vodi i laboratorij u Institutu za rak u Milanu, odrastao je u Genovi, ali je često posjećivao svoje bake i djedove u Molochiu, drugom dijelu Italije poznatom po velikom broju stogodišnjaka. S vremenom je počeo proučavati tamošnje ljude i učiti o tome omogućiti dostojanstveno starenje.
Jedan od glavnih faktora koji je kroz historiju pomogao Italijanima da dožive stotu, prema Longu, jest prehrana. Konkretno, originalna mediteranska prehrana koja je, kako kaže, za većinu modernih Italijana danas nepoznanica.
'Gotovo nitko u Italiji više ne bira mediteransku prehranu', rekao je Longo. Umjesto toga, moderna italijanska prehrana sastoji se uglavnom od suhomesnatih proizvoda, slojeva lazanja i prženog povrća, što Longo smatra 'užasnim i izvorom bolesti'. Stručnjak za dugovječnost posebno je zabrinut zbog prehrane tialijanske djece, napominjući da se mnoga bore s pretilošću zbog 'otrovnih pet P': pizze, tjestenina (tal. pasta), proteina, krompira (tal. patata) i hljeba (tal. pane).
Tajna dužeg i boljeg života je pak u prehrani baziranoj na biljkama i orašastim plodovima koju je Longo nazvao 'Lite Italian'. Ta je prehrana vrlo slična originalnoj mediteranskoj, uglavnom je veganska, uz dodatak ribe dva do tri puta sedmično. Umjesto mesa, glavni izvor proteina u ovoj prehrani su grah, slanutak, grašak i druge mahunarke. K tome, Longo savjetuje povremeni post koji omogućava ćelijama da se riješe štetnog tereta te da se pomlade bez stvarnog gladovanja.
I za kraj, italijanski stručnjak savjetuje da se obroci ograniče na period od 12 sati tokom dana te da se izbjegava konzumacija bilo kakve hrane tri do četiri sata prije spavanja.
