Narednog mjeseca održat će se parlamentarni izbori u Hrvatskoj.
Pred biračima će se naći cijeli niz stranaka – od tradicionalnih HDZ-a i SDP, do nove partije pjevača Miroslava Škore, Domovinski pokret.
Prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja koje donosi evropsko izdanje lista Politico, raspoloženje prosječnog hrvatskog birača ide naruku Hrvatskoj demokratskoj zajednici i premijeru Andreju Plenkoviću.
Prema Politico-u, HDZ bi mogao dobiti 33 posto glasova (prije četiri godine imao je 36,3), SDP 30 (2016. imao 33.8), dok bi DPMŠ „uknjižio" 11 posto.
Ukoliko se ova predviđanja pokažu tačnim, ulazak Škore u politiku i ne bi bio neki spektakularni uzlet.
On je, naime, na predsjedničkim izborima početkom ove godine ozbiljno ugrozio vodeće tradicionalne takmace – Kolindu Grabar – Kitarović (HDZ) i Zorana Milanovića (SDP). Škoro je osvojio 24,5 posto glasova, 2,2 posto manje od Grabar – Kitarović.
No, predsjednički su izbori drugačiji u odnosu na parlamentarne, manje je takmaca.
Sabor Hrvatske ima 151 mjesto. Dijaspora daje tri mandata, manjinama pripada osam mjesta, dok će se za ostalih 141 boriti 15-ak stranaka i koalicija.
Škoro, kao krajnje desna opcija, očekuje mnogo više od 11 posto. Ako je suditi prema stavovima iz njegovog tima, vjeruju da će imati barem 20 odsto mjesta u Saboru.
Ukoliko se predviđanja Politico-a, međutim, pokažu tačnim, „velika koalicija" HDZ-a i SDP opcija je u kojoj bi se izbjegle sve ostale stranke. I ne bi bilo prvi put u historiji novije Hrvatske da se takva koalicija napravi.
Ako, pak, do nje ne dođe, Škoro će biti taj koji bira s kim će ući u vlast.
