Iako Izrael nema vlastite rudnike dijamanata, svake godine ostvaruje prihod od oko devet do 13 milijardi dolara preradom sirovih dijamanata koje nabavlja iz Afrike i Rusije, javlja Anadolu.
Reporter agencije Anadolu prikupio je podatke o industriji dijamanata, koja čini 10 do 15 posto ukupnog prihoda Izraela od izvoza, kao i o trgovini dijamantima, najvećem izvoznom artiklu zemlje.
Organizacije za ljudska prava optužuju Izrael da finansira i oružane grupe u zonama sukoba i svoje vojne izdatke upravo preko trgovine dijamantima.
Neki stoga tvrde da su dijamanti koje Izrael kupuje, posebno od Demokratske Republike Kongo "krvavi dijamanti", a poznato je da Tel Aviv kupuje neobrađene dijamante iz zemalja kao što su Bocvana, Namibija i Angola.
Prerada dijamanata
Visokotehnološki pogoni za preradu dijamanata u regijama Tel Aviv i Ramat Gan motor su izraelske industrije dijamantima.
Smještena u Ramat Ganu, Izraelska berza dijamanata jedna je od najvećih i najutjecajnijih berzi dijamanata u svijetu u kojoj se svake godine realizuju trgovinske transakcije u milijardama dolara.
Stotine kompanija u ovoj regiji prerađuju sirove dijamante i potom ih izvoze na velika svjetska tržišta kao što su Sjedinjene Američke Države (SAD), Evropa, Hong Kong i Kina.
Oko 90 posto dijamanata koje Izrael obrađuje izvozi se na međunarodna tržišta, a ova trgovina uveliko doprinosi izraelskoj ekonomiji.
Osim toga, utjecaj Izraela u globalnim mrežama za trgovinu dijamantima čini ovaj sektor ne samo ekonomski nego i strateški važnim.
Etičke debate
Međutim, uloga Izraela u ovom sektoru posebno izaziva i etičke debate.
Postoje tvrdnje da Izrael obrađuje dijamante poznate kao "krvavi dijamanti", iskopani iz konfliktnih i ratnih zona u Africi, a potom prihode od toga koristi za finansiranje krvavih sukoba.
Također, činjenica da Izrael kupuje sirove dijamante, posebno iz zona sukoba u Africi, izaziva kritike da je ova trgovina direktno povezana s kršenjem ljudskih prava.
Vjeruje se da uprkos međunarodnim propisima kao što je Kimberlijev proces, međunarodni sistem certifikacije uspostavljen 2003. godine kako bi se spriječila globalna trgovina dijamantima koji dolaze iz zona sukoba, Izrael zaobilazi ovaj sistem i bavi se neetičkom trgovinom.
Izdvajanja za odbranu
Stručnjaci smatraju da prihodi od trgovine dijamantima indirektno doprinose izdvajanjima za odbranu Izraela.
U Izraelu, koji ima godišnji budžet za odbranu oko 23 milijarde dolara (21,7 milijardi eura), oko milijarda dolara prihoda prikupljenih u sektoru dijamanata usmjerava se u vojne rashode.
Organizacije za ljudska prava ističu da se na ovaj način pruža finansijska podrška napadima u Gazi i drugim zonama sukoba.
Procjenjuje se da neki izraelski trgovci sarađuju sa naoružanim grupama u Africi ali i finansiraju sukobe tih grupa, te na taj način obezbjeđuju sirove dijamante po pristupačnijim cijenama.
Neizvjesnost u trgovini dijamantima
Posljednjih godina, globalne i regionalne krize poput rata Rusije i Ukrajine i izraelskih napada na Gazu dovele su do neizvjesnosti i u trgovini dijamantima.
Posebno se navodi da sankcije uvedene kompaniji Alrosa, najvećem ruskom proizvođaču dijamanata, mogu negativno uticati i na izraelski lanac nabavke sirovih dijamanata.
Također, smatra se da izraelski napadi na Gazu i Liban povećavaju troškove osiguranja ali i rizik transporta, što može izazvati nove poteškoće u industriji dijamanata.
Međutim, izraelska industrija dijamanata nastavlja da održava poziciju i moć na globalnom tržištu uprkos brojnim etičkim pitanjima i međunarodnim reakcijama.
