Danas gotovo zvuči kao bajka: takozvani sporazum iz Osla, koji su Izraelci i Palestinci potpisali u Norveškoj prije 30 godina.
U preambuli se kaže: Obje grupe se slažu da je došlo vrijeme da se stane ukraj decenijama konfrontacije i sukoba. Mirovni sporazum koji je čak dobio Nobelovu nagradu - ali mira nije bilo, piše Tagesschau.
Norveška želi dati primjer
Premijer Jonas Gahr Støre najavio je da norveška vlada sada želi ponovo dati primjer i prekinuti spiralu nasilja:
"Pozivam druge zemlje da učine isto i priznaju Palestinu. Kako bismo ponovo mogli raditi na rješenju dvije države i ovaj proces će dobiti novu snagu Usred rata sa desetinama hiljada mrtvih i povrijeđenih, moramo održati u životu jedino što Izraelcima i Palestincima može pružiti siguran dom”, rekao je šef vlade.
Puna podrška palestinskoj strani
Palestina ima svoju ambasadu u Oslu od 2011. godine. Prvobitno je Norveška željela zvanično priznati Palestinu tek nakon što je sukob s Izraelom riješen. Postoje kritike od desničarske populističke Partije progresa i konzervativaca, kaže Jørgen Jensehaugen iz Instituta za istraživanje mira u Oslu.
Kritičari su istakli da je trebalo ranije razmisliti da li je bilo bolje vrijeme za jačanje političkog procesa, rekao je Jensehaugen.
Postoji i prilično ekstremna kritika koja kaže da bi se priznanje moglo protumačiti kao nagrada za Hamas. To je stav manjine u politici, ali postoji. Općenito, podrška u Norveškoj palestinskoj strani je vrlo visoka, a kritike Izraela su široko rasprostranjene u društvu, kaže istraživač mira Jensehaugen.
Njemačka i SAD za rješenje kroz pregovore
Više od 140 od 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda službeno je priznalo Palestinu kao državu.
Međutim, to se ne odnosi na SAD i većinu država EU, uključujući Njemačku. Savezna vlada kaže da je posvećena rješenju dvije države, ali priznanje Palestine mora proizaći iz direktnih pregovora između dvije strane u sukobu.
Švedska je pionir među skandinavskim zemljama
Izuzetak u zapadnoevropskim i sjevernoevropskim državama je Švedska, koja je priznala palestinsku državu 2014. godine.
Rezoniranje socijaldemokratske vlade u to vrijeme bilo je slično onom današnje norveške vlade, kaže istraživačica mira Helena Lindholm sa Univerziteta u Geteborgu.
I tada se priznavanje Palestine odvijalo u pozadini sveobuhvatnog rata u Gazi s mnogo mrtvih na palestinskoj strani i uništavanjem infrastrukture i zgrada. Švedska se zalagala za rješenje dvije države i željela je ojačati Palestinu u pregovorima s obzirom na situaciju u to vrijeme, kaže Lindholm.
Izrael povlači ambasadora
Samostalni napor Švedske imao je posljedice: Izrael je sankcionirao zemlju i izgubila je utjecaj na Bliskom istoku. Norveška je to htjela izbjeći po svaku cijenu, kaže istraživač mira Jørgen Jensehaugen iz Osla. Zbog toga zemlja danas čini ovaj korak zajedno sa Španijom i Irskom. Izrael je već reagirao i povukao ambasadora iz Norveške.
Španija priznaje granice iz '67.
U međuvremenu, i Španija je napravila sljedeći korak. Tokom dana priznat će državu Palestinu, potvrdio je španski premijer Pedro Sanchez, koji je napomenuo da će Španija priznati palestinsku državu na osnovu granica iz 1967. godine, priznajući samo promjene s kojima su se složile obje strane.
