Evropska komisija je danas usvojila svoj godišnji paket proširenja, koji daje detaljnu ocjenu stanja i napretka koji su na evropskom putu ostvarile Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Gruzija, Republika Moldavija, Ukrajina i Turska. Uz ocjenu stanja date su preporuke i smjernice u pogledu reformskih prioriteta.
Proširenje je historijska prilika kako za zemlje koje pristupaju, tako i za sadašnje članice i EU u cjelini, a BiH je dobila pozitivnu ocjenu, ali uz nekoliko problema.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, ističe: „Više nego ikada prije, geopolitičke tenzije iziskuju da dovršimo ponovno ujedinjenje našeg kontinenta, prema istim vrijednostima demokratije i vladavine prava. Već smo napravili velike korake posljednjih godina ka integraciji novih država članica, a proširenje je i dalje vodeći prioritet novog saziva Komisije".
"BiH pokazala konkretne rezultate"
Bosna i Hercegovina je pokazala konkretne rezultate uključujući u upravljanju migracijama, potpunoj usklađenosti sa Zajedničkom i vanjskom sigurnosnom politikom EU, kao i usvajanjem zakona o integritetu pravosuđa, borbi protiv pranja novca i sukoba interesa. U martu 2024. godine, Evropsko vijeće je odlučilo da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. Komisija priprema pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada budu poduzeti svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije iz oktobra 2022. godine", navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o narednim koracima u procesu proširenja.
U dijeli koji se odnosi na pravosuđe, u izvještaju za BiH se navodi kako je ostvaren ograničen napredak u funkcioniranju pravosuđa. Istaknuto je da se Zakon o VSTV-u treba uskladiti s privremenim mišljenjem Venecijanske komisije, te da BiH treba dostaviti revidirani nacrt na dodatno mišljenje, te u potpunosti uskladiti nacrt zakona s njegovim preporukama prije usvajanja u parlamentu. Istaknuto je i da bi NSRS trebala hitno imenovati dvoje sudija u Sudtavni sud BiH te da Republika Srpska treba u potpunosti
priznati i provoditi odluke Ustavnog suda.
Kada je u pitanju borba protiv korupcije u izvještaju za našu zemlju se navodi kako je usvajanje Zakona o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou korak naprijed, iako još nije u potpunosti usklađen s
evropskim standardima.
"Bosna i Hercegovina je u junu 2024. usvojila strategiju na državnom nivou i akcijski plan za borbu protiv korupcije. Zakonodavstvo još uvijek nije usklađeno u cijeloj zemlji. Selektivno a netransparentno sudsko praćenje slučajeva korupcije od javnog odjeka uzrok je značajnu zabrinutost, zajedno s pritiskom i zastrašivanjem, što je vidljivo u brojnim slučajevima na visokom nivou.
Procesuiranje slučajeva korupcije na visokom nivou ostaje na niskom nivou, a jedni značajan izuzetak je konačna osuda u predmetu Novalić i dr", navedeno je.
U dijelu o vanjskoj politici, rečeno je da Bosna i Hercegovina ima određeni stepen pripremljenosti u području zajedničkih inozemnih, sigurnosnu i odbrambenu politiku.
"Dosta je bilo dobrog napretka, što je Bosna i Hercegovina dostigla i zadržao punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, posebno na izjave i restriktivne mjere nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Provedba restriktivnih mjera ostaje izazov zbog političkih opstrukcija", navodi se u izvještaju.
Preporuke iz prošle godine ostaju uglavnom važeće. U narednoj godini Bosna i
Hercegovina treba posebno: održavati punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, osigurati temeljitu provedbu sankcija proizašlih iz usklađivanja s EU i dalje
nastojanja da se zatvori prostor stranom uplitanju i informacijskoj manipulaciji, zatim uskladiti zakonodavstvo i procedure sa standardima EU o označavanju i deaktivaciji malih
oružje i lako oružje, uključujući zaplijenjeno i konfiscirano oružje te imenovati političkog direktora i evropskog dopisnika u Ministarstvu vanjskih poslova.
