Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko danas će u UN-u predstaviti svoj 59. izvještaj o stanju u BiH.
Izvještaj pokriva period od 16. oktobra 2020. godine do 15. aprila 2021.
U uvodi Inzko navodi stanje s koronavirusom, a potom kreće secirati političko stanje.
"Nedavne izjave vlasti Republike Srpske - koje je de facto vodio član Predsjedništva BiH i čelnik glavne srpske stranke, SNSD, Milorad Dodik - temeljima Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući moj ured, odluke mojih prethodnika i imenovanje mog nasljednika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao dio njihove dugogodišnje politike usmjerene na ukidanje reformi i vraćanje nadležnosti države, kaje sam navodio u svojim izvještajima, uključujući i moj posebni izvještaj iz 2016. godine, razlozi su za zabrinutost. U martu je Narodna skupština RS usvojila nekoliko zaključaka u vezi s tim, koji također pozivaju na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH prema Aneksu 1A Dejtona. Što je najzabrinjavajuće, NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ako se to pitanje uskoro ne postavi na dnevni red, "trebali započeti razgovori o mirnom razlazu", navodi Inzko.
On ističe da se spominjanje "mirnog razlaza", istovremeno pozivajući na povlačenje međunarodne vojne prisutnosti u zemlji, može se protumačiti kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
"A time i miru i stabilnosti zemlje, kako su to shvatili mnogi njezini građani. Moram ponoviti da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. Neće biti precrtavanja mape BiH", jasan je Inzko.
I dok se RS usmjerila na napade na Dejton i državu BiH, navodi visoki predstavnik, Federacija jedva funkcionira.
"Nova Vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u oktobru 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima.
Vladi iz prethodnog mandata nedostaju dva ministra i njihove se zamjene ne mogu imenovati jer su HDZ BiH i SDA ostale zaglibljene u zastoju oko izbornih reformi, a prva je obećala da neće podržati nikakva nova imenovanja u Federaciji dok se ne postigne sporazum. Žalim zbog činjenice da je jedan od ovih elemenata postao preduvjet za raspravu o drugom. Formiranje vlasti trebalo bi biti apsolutni prioritet za sve političke stranke u demokratskim društvima. BiH ne bi trebala biti izuzetak", kaže Inzko.
U međuvremenu, na državnom nivou vlada potpuna stagnacija.
"O čemu svjedoči loš zakonodavni učinak Vijeća ministara BiH (VM) i Parlamentarne skupštine BiH. Tokom trenutnog mandata, osim proračunskih zakona, u cijelosti je usvojen samo jedan novi zakon. Ovo je dio općeg pada zakonodavne proizvodnje tokom proteklih nekoliko mandata, ali je unatoč tome novi minimum", kaže Inzko.
Osvrnuo se i na izbore.
"Građani BiH su 15. novembra glasali na Lokalnim izborima 2020. za 143 jedinice lokalne samouprave (općine, gradovi i Distrikt Brčko). 15. decembra - uprkos raznim izazovima u procesu i optužbama za prevaru - posebno u vezi s registracijom birača izvan zemlje i glasovima putem pošte - CIK BiH potvrdio je rezultate Lokalnih izbora u skladu s rokom od 30 dana nakon datum izbora za to. Iako su opozicione stranke u različitom stepenu ostvarivale izborne pobjede nad glavnim vladajućim strankama u nekim urbanim područjima, ponajviše u Sarajevu i Banjoj Luci, ovaj razvoj događaja nije predstavljao neposrednu prijetnju ukupnoj dominaciji SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH, koji su i dalje najveće političke snage u BiH", kaže Inzko.
"Od glavnih stranaka, SDA je pretrpjela najveći gubitak, izgubivši pet gradonačelničkih utrka i sedam općinskih vijeća od devet općina koje se sastoje od Kantona Sarajevo od stranaka iz građanske orijentirane koalicije poznate kao "Četvorka", koju čine Naša stranka (NS), Narod i pravda (NiP), Socijaldemokratska stranka (SDP) i Nezavisna lista BiH (NBL).
U utrkama za gradonačelnike u faktičnom glavnom gradu RS, Banja Luci i drugom po veličini gradu Bijeljini, nositelje mandata koji su bili svrstani u SNSD neočekivano su zbacili kandidati iz oporbenih stranaka Platforma za demokratski napredak (PDP) i Srpske demokratske stranke (SDS). SNSD je unatoč tome zadržao svoju dominaciju u većini općina RS-a, dok je HDZ BiH još manje pogođen u gradovima i općinama s većinskom hrvatskom većinom u Federaciji", zaključuje Inzko.
Što se tiče izmjena Izbornog zakona, Iznko kaže da sve stoji.
"Zbog suprotnih stavova čelnika stranaka o postojećim ustavnim aranžmanima u BiH, različitim tumačenjima presuda Evropskog suda za ljudska prava i odluka Ustavnog suda BiH, kao i načinu njihove provedbe, stavovi o tome kako postupiti uvelike se razlikuju. HDZ BiH favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni "legitimnim" predstavnicima. To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji na osnovi etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih Popisom stanovništva 2013., dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost proširuje na druge i na građane, u kojem mora se osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i pojedinačnih prava.
Štoviše, HDZ BiH je donedavno zadržao stav da ne postoje politički uvjeti za izmjene Ustava BiH, što je ograničilo provedbu sporazuma na izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, koji ne može sam provoditi presude u “Sejdić i Finci” skupina slučajeva, za koje su nužne ustavne reforme", naveo je Inzko.
