ANALIZA VTK BIH

Izvoz drvnog sektora BiH usporila ekonomska kriza u Njemačkoj

Postpandemijska kriza na globalnom planu (ratna žarišta, kriza energenata, nedostatak sirovina, inflacija) odrazila se na naša najvažnija izvozna tržišta, zemlje EU, sa neminovnom refleksijom i na vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o drvnom i sektoru namještaja, posebno je važna situacija na tržištu Njemačke, gdje je prisutna kriza konkurentnosti, problemi u građevinskom sektoru i smanjena stanogradnja, što je uticalo i na smanjenje našeg izvoza drvnog sektora, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH).

Izvoz drvnog sektora BiH u svijet u 2023. godini zabilježio je vrijednost od 1,6 milijardi KM, što je za 12,3 posto manje nego u 2022. godini. Od toga, u Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto.

"Ipak, izvoz namještaja iz BiH u svijet prilično je očuvao trend i pad u ovom subsektoru znatno je niži od pada izvoza drvne industrije u cjelini (3,9 posto manji izvoz u 2023. nego u 2022. godine)", naveli su za Fenu iz VTK BiH.

Najznačajniji izvozni proizvodi drvne industrije su oni finalnog stepena prerade (namještaj, građevinska stolarija i montažne kuće) koji zajedno čine 53,7 posto izvoza u 2023. godini, što je vrlo povoljna struktura izvoza. Najviše su se izvozila sjedala sa drvenim okvirima, namještaj za spavaće sobe, te namještaj za trpezarije i dnevne sobe. Izvoz montažnih kuća je bio u vrijednosti od 36 miliona KM, što je za 1,5 posto više nego u 2022. godini.

Oko 86 posto ukupnog izvoza drvne industrije u prošloj godini realizovano je na top 15 izvoznih tržišta, među kojima su: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska. Osim zemalja regije i Evropske unije, izvozilo se u Kinu, Tursku, Švicarsku kao i Veliku Britaniju.

Analiza VTK BiH pokazuje da drvni sektor BiH u prosjeku učestvuje u izvozu sa 9,5 posto, te ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji i izvozu. Takođe, drvna industrija BiH ima dugogodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje EU i druga tržišta. To potvrđuju dosadašnji izvozni rezultati, međunarodni certifikati koje kompanije posjeduju, dobijene prestižne nagrade za dizajn i kvalitet proizvoda na međunarodnim sajmovima. Drvna industrija BiH već je prepoznatljiva po izvozu gotovih proizvoda, uglavnom masivnog namještaja na bazi domaće bukve, što je čini konkurentnom i manje zavisnom o uvozu.

U BiH se u proteklom vremenu u drvoprerađivačkoj industriji razvio značajan broj proizvođača finalnih proizvoda koji imaju dovoljno kapaciteta da u potpunosti iskoriste postojanje domaćih sirovina. U prethodnom periodu činjenica je da je nivo potražnje krajnjih proizvođača za sirovinom znatno veći nego što je trenutna raspoloživost sirovina na domaćem tržištu.

"Uzimajući u obzir, ne samo direktne, već i indirektne efekte zadržavanja sirovine za domaće drvoprerađivače, smatramo da je opravdano uvođenje mjera zabrane za izvoz sirovine (oblovine) jer su efekti višestruko pozitivni i značajni iz nekoliko razloga: zadržavanje sirovine za drvoprerađivače, te u ovim izazovnim vremenima održavanja konkurentske pozicije izvoza finalnih proizvoda od drveta, a prvenstveno u segmentu izvoza namještaja na svjetskoj globalnoj sceni. U tom smislu smatramo da u budućnosti mjera zabrane izvoza sirovine (oblovine) ima ekonomsku opravdanost s ciljem obezbjeđivanja uslova za zaokruženi proizvodni proces u drvoprerađivačkoj industriji i očuvanja konkurentnosti drvne industrije u segmentu polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta", dodaju iz VTK BiH.

Zbog značajnog porasta cijena sirovina i repromaterijala, kompanije će i u narednom periodu morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda vodeći pri tome računa da budu konkurentne.

"Usljed poremećaja njemačkog tržišta kao glavnog izvoznog tržišta za bh. kompanije i usljed sve većeg pada narudžbi treba razmišljati o osvajanju novih tržišta kako u EU, tako i u drugim zemljama koje nisu članice EU", navode iz VTK BiH.