Kojom vrstom prijevoza se Evropljani najčešće koriste u gradovima? Voze li se, oslanjaju na javni prijevoz, voze li bicikle ili idu pješice? Preferencije prijevoza značajno se razlikuju u evropskim prijestolnicama i gradovima. U prosjeku, vožnja je najčešći način prijevoza u 83 evropska grada, a odmah slijedi gradski javni prijevoz, poput autobusa, tramvaja ili metroa.
Hodanje je također popularnije od vožnje biciklom u gotovo svim gradovima, navodi se u izvještaju Evropske komisije o kvalitetu života u evropskim gradovima za 2023. godinu.
Učesnici ankete upitani su: ‘Koji način(e) prijevoza najčešće koristite tokom uobičajenog dana?’ Mogli su odabrati do dvije opcije. Stoga rezultati ne pokazuju samo jedan ‘glavni’ način prijevoza, već odražavaju jednu ili dvije najpopularnije preferencije među stanovnicima, piše Euronews.
U 2023. godini u prosjeku je 48 posto stanovnika u 83 evropska grada koristilo automobile kao način prijevoza na tipičan dan.
Među glavnim gradovima, uključujući one u zemljama članicama EU, zemljama kandidatima za članstvo u EU, zemljama EFTA-e i Ujedinjenom Kraljevstvu, korištenje automobila kretalo se od 28 posto u Stockholmu do 68 posto u Reykjaviku.
Kad se uzmu u obzir svi gradovi, ta brojka u Bragi doseže 70 posto.
Upotreba automobila smanjuje se u većim gradovima
U gradovima s populacijom manjom od 250.000, 52 posto stanovnika navodi da koriste automobil tipičnog dana, ali ta brojka pada na 44 posto u gradovima s populacijom između 1 i 5 miliona prema ‘Izvještaju o kvaliteti života u Evropi gradovi, 2023’.
Korištenje automobila također se značajno razlikuje između gradova unutar iste zemlje, s razlikama od 19 postotnih bodova u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Na primjer, 31 posto stanovnika Pariza prijavilo je korištenje automobila za prijevoz, u poređenju s 50 posto u Lilleu.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, London je imao najmanju upotrebu automobila od 41 posto, dok je u konurbaciji Tyneside iznosio 60 posto.
‘Glavni gradovi koji su obično najveći gradovi u zemlji imaju dobre usluge javnog prijevoza; također, korištenje automobila može biti manje privlačno zbog gužvi i viših troškova parkiranja’, navodi se u izvještaju.
Veći gradovi imaju više korisnika javnog prijevoza
U prosjeku, 40 posto stanovnika Evrope izjavilo je da koristi gradski javni prijevoz (autobus, tramvaj ili metro) tipičnog dana, a 4 posto je reklo da koristi vozove. Međutim, ukupni udio nije nužno 44 posto, budući da neki ispitanici mogu koristiti oba načina prijevoza (zapravo, izvještaj je otkrilo da je ukupni udio bio 43 posto).
Za razliku od korištenja automobila, gradovi s većim brojem stanovnika imaju više korisnika javnog prijevoza. Dok je oko 35 posto stanovnika izjavilo da koristi javni prijevoz tipičnog dana u gradovima s manje od 250.000 stanovnika, taj postotak raste na 47 posto u gradovima s populacijom između 1 i 5 miliona.
Korištenje gradskog javnog prijevoza značajno je variralo među ispitanim gradovima, u rasponu od 15 posto u Nikoziji do 69 posto u Pragu.
Gradovi istočne i sjeverne Evrope općenito pokazuju višu stopu korištenja javnog prijevoza.
Postoje značajne razlike između gradova unutar iste zemlje kada je riječ o korištenju javnog prijevoza. U većini zemalja najveći udio korištenja javnog prijevoza nalazi se u glavnim gradovima. U izvještaju se navodi da je to dijelom ‘zato što ovi gradovi obično imaju razgranatu mrežu javnog prijevoza s čestim uslugama’.
Hodanje je treći najpopularniji način, a Pariz prednjači
Nakon automobila i gradskog javnog prijevoza, ‘pješice’ su treći najpopularniji način prijevoza u prosjeku u 83 evropska grada.
U stvari, 27 posto stanovnika izjavilo je da koristi hodanje kao način prijevoza tipičnog dana, varirajući od 16 posto u Ankari do 41 posto u Parizu. U Berlinu i Rimu ta je brojka gotovo upola manja nego u Parizu, sa samo 21 posto stanovnika koji hodaju.
Turski gradovi dominiraju pri dnu liste hodanja. Istanbul, Ankara (obje po 16 posto) i Antalya (18 posto) zabilježili su najniži postotak hodanja među sva 83 grada. Diyarbakir je također šesti od dna s 19 posto.
Izvještaj je pokazao da hodanje pokazuje manju razliku između gradova na vrhu i dnu ljestvice nego bilo koji drugi način mobilnosti.
Koji su faktori povezani sa stopama hodanja?
Nekoliko faktora može utjecati na stopu hodanja, uključujući poboljšanu pješačku infrastrukturu i urbanističko planiranje. Nedavna studija objavljena u Journal of Transport Geography, koja je analizirala 59 gradskih centara u 26 evropskih zemalja, otkrila je:
"Više centara prilagođenih pješacima širom Evrope može utjecati na održive navike putovanja unutar grada jačanjem važnosti kvalitete javnog prostora i pješačkih objekata za lokalno stanovništvo", Alexandros Bartzokas-Tsiompras, istraživač urbanog i prometnog planiranja na Nacionalnom tehničkom univerziteta u Atini.
Koji gradovi imaju najveću stopu biciklista?
Od ispitanih, 14 posto stanovnika Evrope koristi bicikl kao način prijevoza. Nizozemska i Danska ističu se kao izuzetak u pogledu stopa vožnje bicikla.
Među 83 grada, samo tri imaju vrlo visok udio dnevnih biciklista—više od jedne trećine stanovništva. Ti gradovi su Groningen (46 posto) i Amsterdam (39 posto) u Nizozemskoj, te Kopenhagen (35 posto) u Danskoj.
Rim, Beograd i Vilnius imaju najniže stope korištenja bicikala, sa 6 posto ili manje stanovnika koji koriste bicikle tipičnog dana.
Motocikli su popularni u južnoj Evropi i mediteranskim gradovima
Gradovi u južnoj Evropi, poput Napulja i Malage (oba po 13 posto) i Rima (12 posto), imaju najviše stope korištenja motocikala.
Slično tome, gradovi na Mediteranu, uključujući Atinu i Marseille (11 posto), kao i Antalyu i Nikoziju (10 posto), također pokazuju relativno visoku upotrebu.
Klima regije vjerovatno igra značajnu ulogu u ovim brojkama. Ženeva se ističe kao iznimka s 12 posto korištenja motocikla. Prosječna upotreba motocikla u 83 grada je 7 posto.
Evropska komisija zalaže se za čistiju, zeleniju i održiviju urbanu mobilnost. Javni prijevoz, hodanje i vožnja bicikla imaju cebtralnu ulogu u ostvarenju ove vizije.
‘Anketa o kvalitetu života u evropskim gradovima’ prikupila je odgovore više od 71.000 ljudi u 83 grada u Earopi. U anketi je učestvovalo najmanje 839 stanovnika svakog grada.
