Jeffrey Hinton, jedan od "kumova umjetne inteligencije (AI)", napustio je Google, upozoravajući na opasnosti AI u nastajanju.
Hinton je britansko-kanadski kognitivni psiholog i informatičar, poznat po svom radu na području umjetne inteligencije, posebno neuronskih mreža i dubokog učenja, od 1980-ih.
Njegovo istraživanje pokrenulo je ključne tehnologije u računalnom vidu, prepoznavanju govora i više. Nedavno je izrazio etičku zabrinutost zbog prebrzog napretka umjetne inteligencije i njezinih rizika za privatnost, poslove i kontrolu.
U intervjuu za američku emisiju "60 minuta", na pitanje zna li čovječanstvo što radi, kada je u pitanju umjetna inteligencija, Hinton je rekao:
"Ne. Mislim da ulazimo u razdoblje u kojem po prvi put ikada postoji nešto što je inteligentnije od nas."
Vjerujete li da nas umjetna inteligencija razumije, upitao ga je novinar.
"Da", odgovorio je jedan od kreatora umjetne inteligencije.
Vjerujete li da su roboti inteligentni?
"Da".
Mislite li da ti sustavi stvaraju vlastito iskustvo i mogu li donositi odluke temeljene na svom iskustvu na isti način kao što to čine ljudi?
"Da".
Jesu li svjesni?
"Mislim da trenutno nemaju puno samosvijesti, tako da u tom smislu - ne još."
Vjerujete li da će umjetna inteligencija postati samosvjesna?
"O da! Mislim da će se osvijestiti s vremenom."
I tako će ljudi biti drugi najinteligentniji na ovom planetu, zaključio je novinar.
"Da. Ali čim postane previše komplicirano, više nećemo znati što se događa u njihovim mozgovima."
"Ne, nismo. Dizajnirali smo algoritam učenja. Ali kao da smo dizajnirali princip evolucije…Kada ovaj algoritam učenja stupa u interakciju s podacima, stvara komplicirane neuronske mreže koje su dobre za obavljanje nekih stvari. Mi , međutim, ne razumijemo kako točno rade te stvari, tako da je jedan od načina na koji ovi sustavi mogu izmaknuti kontroli taj da pišu vlastitu inteligenciju koda, izvještava. Politika.
Hinton, rođen u Londonu 1947., odrastao je s fascinacijom za razumijevanjem načina na koji mozak funkcionira. Ta ga je znatiželja navela na istraživanje područja umjetnih neuronskih mreža. U 1980-ima, kada je svijet bio uglavnom skeptičan prema neuronskim mrežama, Hinton je vidio njihov potencijal. Vjerovao je da te mreže, po uzoru na ljudski mozak, mogu revolucionirati način na koji strojevi uče i obrađuju informacije.
Hintonov put nije bio bez prepreka. Bio je jedan od rijetkih glasova koji su zagovarali potencijal neuronskih mreža.
Na prijelazu stoljeća došlo je do ponovnog porasta zanimanja za umjetnu inteligenciju, a Hintonov rad počeo je dobivati priznanje koje zaslužuje. Njegovo je istraživanje postavilo temelje za duboko učenje, tehniku koja uključuje treniranje neuronskih mreža s velikim količinama podataka za obavljanje složenih zadataka. Ovaj je pristup bio temeljan u omogućavanju umjetnoj inteligenciji da postigne izvanredne podvige, od svladavanja igara kao što je Go do napretka u vožnji u autonomnim vozilima.
