Put prevencije

Jedna od osam žena oboli od raka dojke: Zdravstvena studija otkriva sedam ključnih rizičnih faktora

Tokom protekla dva desetljeća, 110.000 žena svih dobnih skupina iz Velike Britanije, ispunilo je pola miliona upitnika te dalo na hiljade uzoraka krvi. Njihov trud je pomogao u stvaranju jedinstvene baze podataka koja će omogućiti revolucionarna istraživanja uzroka bolesti koja se u svijetu razvije kod jedne od osam žena. Breast Cancer Now Generations Study je jedna od najvećih i najdugotrajnijih studija uzroka raka dojke, a proveo ju je Britanski institut za istraživanje raka. Doprinijela je otkrivanju na stotine genetskih promjena povezanih s rakom dojke i bacila svjetlo na glavne faktore koji se odnose na način života i hormone, a povezani su s tom bolešću.

Prevencija

Autori su se nadali da će rezultati omogućiti liječnicima da predvide koje žene imaju visok rizik te utrti put za preventivu i strategije ranog otkrivanja koji bi spasili milione života.

"Znamo da nikada ne postoji samo jedan uzrok raka dojke. Kombinacija genetike, načina života i događaja tokom života zajedno doprinose izgledima za razvoj bolesti. Ova studija otkrila je rizične faktore koji, u kombinaciji, mogu pomoći da se prepoznaju žene koje imaju visok rizik za razvoj raka dojke u budućnosti. A to bi im moglo omogućiti da dobiju preciznije savjete o tome kako mogu smanjiti rizik kroz preventivne kirurške zahvate, češćim screeningom i lijekovima za snižavanje rizika. Studija će se produžiti na još 20 godina kako bismo nastavili produbljivati znanje o ovoj bolesti i razvijati bolje alate za procjenu rizika s ciljem da se omogući prevencija što više slučajeva raka i da se ženama osigura više individualizirana i učinkovitija njega", rekla je prof. Amy Berrington koja, s prof. Montserrat Garcia-Closas, vodi studiju.

Prediktori bolesti

Ovako objašnjavaju neke od glavnih rizičnih faktora koje je otkrilo njihovo istraživanje, a koji utječu na izglede da razvijete rak dojke.

Genetske promjene

"Posljednjih godina postignut je ogroman napredak u istraživanjima širom svijeta kako bi se otkrile genetske promjene koje povećavaju rizik za rak dojke. Uzorci koji su doprinijeli rezultatima ove studije važan su dio internacionalnih napora. Otkriveno je da više od 300 genetskih promjena, koje se nazivaju jednonukleotidni polimorfizmi (SNP), utječu na rizik za rak dojke. Svaki jednonukleotidni polimorfizam sam za sebe ima mali učinak, ali kad su kombinirani, učinak je značajan. Ta su otkrića bila upotrijebljena kako bi se razvila tablica za procjenu genetskog rizika koja može pomoći da se identificiraju žene s visokim rizikom, čak i ako u porodici nemaju slučajeva raka", pojašnjava prof. Berrington.

Porodična anamneza

"Jedan od deset slučajeva raka dojke događa se kod žena čije su majke, sestre ili kćeri već imale tu bolest. No, kod procjene nečijeg rizika, naučnici nisu uzimali u obzir samo broj slučajeva bolesti u porodici žene. I veličina porodice je važna. U prosjeku, može se očekivati da će žena s mnogo sestara češće imati sestru s rakom dojke nego žena sa samo jedno sestrom. Isto tako, što su članovi porodice mlađi, u prosjeku je manja vjerojatnost da su imali rak dojke. Naučnici koji su radili na studiji razvili su precizniju metodu za procjenu rizika porodične historije, uzimajući u obzir broj slučajeva raka dojke kod bliskih rođaka, ali i broj i dob ženskih rođaka. Ta nova metoda nudi ženama precizniju procjenu njihovog rizika za rak dojke, što im omogućava da donose bolje informirane odluke", kaže prof. Garcia-Closas.

Rana prva menstruacija

"Dob u kojoj djevojka dobiva prvu menstruaciju utječe na njezine izglede za razvoj raka dojke kasnije u životu. Moguće objašnjenje je to što su žene koje ranije dobiju prvu menstruaciju duže izložene djelovanju ženskih spolnih hormona. Žene rođene 40-ih godina prošlog stoljeća imale su prvu menstruaciju otprilike godinu dana mlađe nego žene rođene početkom tog istog stoljeća. Iako je promjena mala između većine generacija rođenih nakon 2. Svjetskog rata, prosječna dob za prvu menstruaciju ponovo se smanjila za žene rođene kasnih 80-ih i ranih 90-ih. Ostali faktori koji utječu na dob u kojoj žena dobiva prstu menstruaciju uključuju pretilost u dječjoj dobi i fizičku neaktivnost. Studija je otkrila i da majke koje su pušile ili su imale preeklampsiju u trudnoći češće imaju kćeri koje su rano dobile prvu menstruaciju", kaže prof. Berrington.

Pušenje u tinejdžerskoj dobi

Poznato je da pušenje povećava rizik za 14 različitih vrsta raka, a najviše za rak pluća. No, sve donedavno nije se pouzdano znalo može li se to, u manjoj mjeri, primijeniti i na rak dojke.

"Naučnici su analizirali podatke prikupljene u ovoj studiji i otkrili su da su žene koje su pušile u nekom periodu svog života, imale 14 posto veći rizik za razvoj raka dojke u odnosu na žene koje nikada nisu pušile. A rizik je bio još veći, čak 24 posto veći, za žene koje su počele pušiti prije 17. godine života. Ti rizici mogu se naročito primijeniti na žene koje su ionako već imale povišen rizik za rak dojke zbog historije te bolesti u njihovoj porodici. Rezultati su pokazali da žene koje puše i imaju slučajeve raka dojke u obitelji imaju oko 35 posto veće šanse da obole od raka dojke nego žene koje imaju slučajeve raka dojke u porodici, ali koje nikada nisu pušile", ističe prof. Garcia-Closas.

Tjelesna neaktivnost

Intenzivnija i redovitija tjelesna aktivnost može smanjiti rizik za rak dojke i prije i nakon menopauze.

"Tjelesna aktivnost podrazumijeva bilo koju vrstu kretanja koje koristi energiju. Tjelovježba je jedna vrsta, no ostale vrste tjelesne aktivnosti uključuju vrtlarenje, plivanje i kućanske poslove. Podaci prikupljeni od više od pola miliona mladih žena iz 19 različitih studija širom svijeta, uključujući i našu, pokazali su da je više slobodnog vremena provedenog u fizičkoj aktivnosti povezano s blagim smanjenjem rizika za rak dojke kod mladih žena. To znači da je bilo koja vrsta tjelovježbe i kretanja, bilo da ste jako aktivni ili ne, vjerojatno dobra za vas", kaže prof. Berrington.

Nerađanje

Trudnoća i rađanje djeteta dugoročno smanjuju rizik za rak dojke.

"Studija je otkrila da 10 godina nakon rođenja djeteta, žene imaju manje izgleda za obolijevanje od raka dojke u odnosu na žene koje nikada nisu rodile. Ipak, iako je rijetkost da žena oboli od raka dojke odmah nakon rođenja djeteta, rizik za obolijevanje od agresivnog tipa raka (trostruko negativan) blago je povišen. Općenito, dugoročno gledano, trudnoća smanjuje rizik za rak dojke za većinu žena, no imati djecu može utjecati na ženin rizik na razne načine", napominje prof. Garcia-Closas.

Visoki nivoi hormona plodnosti i rana menopauza

Visoki nivoi anti-Mullerovog hormona (AMH) prije menopauze, a riječ je o hormonu koji odražava veličinu rezerve jajnih stanica, povezan je s povećanim rizikom za rak dojke.

Naučnici s Medicinskog fakulteta Univerziteta u New Yorku analizirali su uzorke krvi sudionica 10 kohortnih studija, uključujući i studiju Breast Cancer Now Generations Study, kako bi istražili povezanost razine AMH-a s rizikom za rak dojke.

"Žene s višim nivoom tog hormona za svoju dob obično ulaze u menopauzu kasnije u životu, a poznato je da je to samo po sebi rizičan faktor za rak dojke. No, njihova je studija otkrila da nivoi AMH-a predviđaju rizik za rak dojke čak i za rak koji se javlja prije menopauze", kaže prof. Berrington.

Dob u kojoj žena ulazi u menopauzu odavno je prepoznata kao rizičan faktor za rak dojke. U prosjeku, rizik za rak dojke raste nakon menopauze, što vrijedi kako za žene koje su u prirodnoj menopauzi tako i za one koje su u induciranoj menopauzi, primjerice nakon kirurškog zahvata.

"Naši naučnici i njihovi suradnici otkrili su nekoliko gena i druge genetske promjene koje utječu na izglede za rani ulazak u menopauzu. Zna se da postoji veza između dobi ulaska u menopauzu kod majki i kćeri, no faktori povezani s načinom života također utječu na to. Menopauza nastupa u ranijoj dobi kod žena koje puše, dok su konzumacija alkohola, debljina i debljanje u odrasloj dobi povezani s kasnijom menopauzom. Drugim riječima, žene treba informirati o ovim faktorima rizika povezanim s načinom života", zaključuje prof. Garcia-Closas.