Nakon što Milorad Dodik kazao kako postoji mnogo problema oko eventualnog imenovanja Selme Cikotića na mjesto ministra sigurnosti BiH, medij sklon HDZ-u Hrvatski Medijski Servis objavio je opširan tekst u kojem dovodi Cikotića u vezu sa ratnim zločinima i protjerivanjem hrvatskog stanovništva.
"SDA se bunila za našeg ministra, imamo i mi pravo da se bunimo za svog", kazao je Dodik, a potom je HMS sklon Draganu Čoviću objavio kako je "predlaganje Cikotića za ministra sigurnosti poruka i Hrvatima kakvu BiH SDA želi napraviti", pa se postavlja pitanje ima li Cikotić uopće ikakvu šansu.
S teritorija pod izravnom kontrolom OG Zapad, na čijem je čelu bio Selmo Cikotić, piše HMS, odnosno sa prostora bugojanske općine, istjerano je 15 tisuća Hrvata, njih više od tisuću prošlo je tretman u logorima smrti, a ubijeno je ukupno 90 civila.
Pozivajući se na portal Dnevnik ba, HMS piše da se Selmo Cikotić više od 20 godina dovodi u (ne)izravnu vezu s ratnim zločinima počinjenim u Bugojnu. Njegova uloga i danas je (ne)jasna u jednoj od najtežih epizoda recentne hrvatske povijesti u središnjoj Bosni – nestankom 19 bugojanskih Hrvata čiji posmrtni ostaci ni do danas nisu pronađeni.
Na zahtjev Sudskog vijeća u predmetu "Handžić", Selmo Cikotić dao je iskaz o ratnim zbivanjima u Bugojnu. Uz Cikotića, pred Vijećem je govorio i Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva u Bugojnu i „gospodar života i smrti“, kako ga nazivaju preživjele žrtve agresije u Bugojnu. Sudsko vijeće je i Cikotiću i Mlaći dodijelilo advokate tokom davanja iskaza kako se ne bi inkriminirali.
Cikotić je tako pred Sudom BiH, uprkos predočenim dokumentima Armije RBiH koje je sam potpisivao, rekao kako vojska nije bila nadležna za zarobljenike na bugojanskom stadionu – logoru Iskra.
Inače, pred Sudom BiH formiran je predmet "Handžić i ostali", odnosno Handžić, Senad Dautović, Nisvet Gasal i Musajb Kukavica. U jednoj fazi postupak u predmetu "Handžić i ostali" se podijelio na dva, odnosno "Handžić" i "Gasal i ostali". Zanimljivo, Cikotić je krio činjenicu kako je svjedočio ranije pred Haškim tribunalom, a još zanimljivije je kako je to pravosuđe u BiH saznalo sa zakašnjenjem.
“Kada je Cikotić svjedočio na ovom suđenju, nismo imali izjavu koju je dao u Haškom tribunalu, a koja je u odlučnim činjenicama drugačija. Prihvatljivo je da on bude ponovo pozvan kao svjedok ukoliko ne bude prihvaćen prijedlog da se u dokaze uvrsti transkript njegove izjave iz Haaga”, kazala je tada državna tužiteljica Slavica Terzić, navodi dalje HMS.
U predmetu protiv Handžića, vojni vještak Suda BiH bio je Fikret Muslimović, general Armije RBiH i još jedan aktuelni savjetnik Bakira Izetbegovića.
"Izvanredni izvještaj, strogo povjerljivog karaktera, kojeg je Cikotić slao Hadžihasanoviću, zapovjedniku 3. korpusa Armije BiH u Zenici, govori, naravno, posve suprotno. Cikotić je napisao kako „postoje 23 zarobljenika koji zbog težine počinjenih djela imaju poseban tretman“. Umjesto da razjasni okolnosti i način, pojasni kakav je to „poseban tretman“ za 23 Hrvata iz Bugojna od kojih posmrtni ostatci njih 19 nisu pronađeni, Cikotić je, naravno, sve to negirao i kazao kako je „za zarobljenike bila odgovorna jedinica koja ih zarobi u borbi dok ih ne preda dalje“, piše potal HMS.
