Mediji su nerijetko kanal kojim se širi govor mržnje, a koji je vrlo česta pojava na bh. javnoj sceni. Govor mržnje se u medijima može pojaviti na više načina: kao sadržaj koji se nalazi u prilozima ili tekstovima, kao sadržaj koji se komunicira kroz komentare ili analize, ali je najčešći vid govora mržnje u medijima prenošenje izjava javnih ličnosti.
Kako online mediji počinju dominirati nad tradicionalnim medijima, oni su i kanal u kojem se govor mržnje najčešće i javlja.
U Bosni i Hercegovini su 2. oktobra 2022. godine održani Opći izbori. Predizborna kampanja trajala je od 2. septembra do 1. oktobra 2022. godine. Tokom ovog perioda praktično u svim kanalima komunikacije je bilježen govor mržnje, pa i u medijima.
Prenošenje govora mržnje
Najčešće je bilo riječi o prenošenju izjava političkih subjekata koji su bili kandidati na listama za različite nivoe vlasti.
Možda i najviše pažnje je privukao govor kandidatkinje SDA za Skupštinu Kantona Sarajevo Sebije Izetbegović i odgovor nositelja liste Naroda i Prave za Parlament FBiH Elmedina Konakovića. Obje izjave su prenijeli najčitaniji i najutjecajniji portali u BiH.
Sebija Izetbegović je kazala:
„Selam alejkum i dobro veče. Selamim vas, a selamim i te "luzere" zakrvavljenih očiju, nesretnike i gubitnike koji su otpali od nas i krenuli nekim groznim putevima koji će ponovo kako reče naš Amor, ako uspiju voditi u Tomašice, logore, stratišta i masovne grobnice. Ako oni koji su otpali od nas pobjede, odvet će nas to u Tomašice, logore, stratišta i masovne grobnice“
Elmedin Konaković joj je odgovorio:
„Izjava Sebija Izetbegović na nekom skupu večeras. Kakvo se pomračenje uma mora desiti da ovako nešto izjaviš? Kakvo se pomračenje uma mora desiti da aplaudiraš na ove bolesne poruke supruge predsjednika SDA?
Ove je ljude zbog njih samih sevap pomesti sa scene. A Bogami i zbog nas. Zbog naše djece, zbog države, zbog svih normalnih ljudi koji u njoj žive.
PS: Bez vulgarnih komenara, brisat ću sve. Mi na ove ljude ne smijemo nikako nalikovati.“
Mediji su prenijeli i izjavu kandidata za člana Predsjedništva BiH Mirsada Hadžikadića ispred Koalicije Država:
„Ne može po definiciji biti trojanski konj onaj koji je prvi objavio da će biti kandidat. Oba moja protukandidata su trojanski konji, kada se radi o budućnosti ove države.“
Među izjavama koje su mediji prenosili je i ona Fuada Kasumovića:
„Međutim, oni su još 2018. godine izgubili izbore, a onda su kupili trojicu zastupnika u Skupštini ZDK iz drugih stranaka i dali kriminalnoj organizaciji A-SDA, sada se oni zovu NES, vlast. Ta kriminalna organizacija preuzela je MUP ZDK, koji bi trebao biti narodni, i vodi ga presuđeni kriminalac Fadil Jaganjac. Ističem, tamo ima i poštenih ljudi, policajaca i inspektora.“
Još jedna izjava Fuada Kasumovića koja sadrži govor mržnje, našla se u medijima, a tiče se političkih oponenata:
„Sa njima u vlasti je A-SDA, promijenili su ime da vas zavaraju i sada se zovu NES. Svi koji me imalo cijenite, nemojte slučajno glasati za A-SDA odnosno NES jer je to kriminalna organizacija. To je banda koja će vas hapsiti ako ne mislite kao oni.“
Prema Kodeksu Vijeća za štampu i online medije BiH, u čijoj je ingerenciji regulacija govora mržnje navodi se:
Odgovornost urednika
„Urednik i izdavač odgovorni su za ukupan sadržaj štampanog ili online medija, a time i za publiciranje korisničkih komentara u online komunikacijskom prostoru. Urednik u online mediju dužan je da uklanja korisničke komentare koji predstavljaju govor mržnje, poticanje na nasilje, huškanje, netrpeljivost, vrijeđanje, prijetnje i svaki drugi oblik neprimjerene i društveno neprihvatljive komunikacije.
Izdavači, urednici i novinari štampanih i online medija dužni su da koriste informacione tehnologije, platforme, društvene mreže i različite alate u dobroj namjeri, radi istinitog, tačnog, objektivnog, provjerljivog i pravovremenog informiranja javnosti, u cilju općeg dobra, civilizacijskih vrijednosti, humanizma i etičkih normi ovog kodeksa.
Nije prihvatljivo korištenje informacionih tehnologija, platformi, društvenih mreža i alata za širenje govora mržnje, neistina i dezinformacija, harangu, stigmatizaciju i diskreditaciju na osnovu rase, spola, dobi, jezika, nacionalnosti, etničke i religijske pripadnosti, mišljenja i političkih uvjerenja, socijalnog porijekla, društvenog statusa, seksualne orijentacije ili na bilo koji drugi način.
Novinari, urednici i izdavači u svakom će trenutku biti svjesni opasnosti koja se javlja kada mediji govorom mržnje potiču na diskriminaciju i netoleranciju.
Imajući u vidu takvu opasnost, novinari su dužni da učine sve kako ne bi huškali i/ili poticali na mržnju i/ili nejednakost na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, fizičke onesposobljenosti ili mentalnog stanja.
Kada se izvještava o događajima koji u sebi sadrže elemente mržnje po osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, fizičke onesposobljenosti ili mentalnog stanja, novinari i urednici posebno moraju voditi računa da i sami ne doprinesu širenju mržnje.
Novinari neće, ni pod kakvim okolnostima, poticati na krivična djela ili nasilje“.
Govor mržnje u medijima u BiH, kao što se vidi, posebno je intenziviran u vrijeme održavanja izbora. Prema izjavama određenih političara i činjenici da izjave koje sadrže govor mržnje nalaze svoje mjesto u medijima, govor mržnje polako prerasta u medijski rat.
A, kada je u pitanju zakonska regulativa, ona je, barem kada je u pitanju Federacija BiH, još na čekanju.
R
