ZDRAVSTVENA STUDIJA

Kako broj dnevnih odlazaka na veliku nuždu utiče na zdravlje kasnije u životu

Evo kako učestalost pražnjenja crijeva može otkriti mnogo o vašem zdravlju.

"U naučnoj literaturi postoje snažne poveznice između abnormalnosti u učestalosti pražnjenja crijeva (posebno zatvora) i hroničnih bolesti, poput neurodegenerativnih bolesti i kroničnih bolesti bubrega", navodi dr. Sean Gibbons, vanredni profesor na Institutu za sistemsku biologiju u Seattleu.

Mnoge zdravstvene tegobe, poput sindroma iritabilnog crijeva, ulceroznog kolitisa i celijakije, često se manifestiraju kroz promjene u navikama pražnjenja crijeva, dodaje dr. Will Bulsiewicz, gastroenterolog i autor bestselera.

Ali šta dolazi prvo: hronična bolest ili problemi s probavom?

Nije jasno imaju li osobe s hroničnim bolestima jednostavno abnormalnosti u učestalosti pražnjenja crijeva ili su zatvor i proljev rizični faktori za kasniji razvoj hroničnih bolesti.

Nova studija pokušava bolje razumjeti ovu povezanost.

Studija, objavljena u časopisu Cell Reports Medicine, ispitivala je učestalost pražnjenja crijeva kod oko 1400 zdravih Amerikanaca i moguću povezanost s crijevnim bakterijama i hroničnim bolestima.

Od sudionika, 83% su bili bijelci, starosti od 19 do 89 godina; 65% su bile žene, a prosječni indeks tjelesne mase bio je 27, što je u rasponu prekomjerne tjelesne težine.

Naučnici su analizirali uzorke stolice, uzimali uzorke krvi te ispitivali sudionike o njihovim prehrambenim navikama, vježbanju i nivou stresa.

Otkrili su markere smanjene funkcije organa kod onih s abnormalnim učestalostima pražnjenja crijeva, što sugerira da problemi s održavanjem normalne učestalosti mogu biti rizični faktor za razvoj hroničnih bolesti.

Idealna učestalost pražnjenja crijeva za zdrav način života i moguće smanjenje rizika od hroničnih bolesti bila je jedno do dva pražnjenja dnevno, kaže Gibbons, glavni autor studije.

Istraživači su otkrili potencijalne zdravstvene rizike kako kod zatvora tako i kod redovitog proljeva.

Kod osoba koje su imale zatvor, bakterije u crijevima fermentirale su proteine, stvarajući toksine koji su ulazili u krvotok. Nekoliko tih toksina povezano je s hroničnim bolestima i disfunkcijom bubrega.

S druge strane, proljev je bio povezan s višim nivoima upale i markerima smanjene funkcije jetre.

Također je otkriveno da su osobe koje su prijavile depresiju ili anksioznost češće imale zatvor.

Jedno od glavnih ograničenja studije jest da pokazuje povezanost između redovitog pražnjenja crijeva i zdravih crijevnih bakterija, ali ne dokazuje da dobro pražnjenje uzrokuje promjene u crijevnom mikrobiomu.

"Tako s ovom studijom možemo reći da je zatvor povezan s promjenama u mikrobiomu, ali ne možemo tvrditi da zatvor uzrokuje te promjene", kaže Bulsiewicz, koji nije bio dio studije.

Kako poboljšati svoje navike pražnjenja crijeva

Najvažniji zaključak iz studije je povećati unos vlakana, kaže Bulsiewicz.

"95% Amerikanaca nema dovoljno vlakana u prehrani. Vlakna pomažu normalizirati pražnjenje crijeva i dovode nas u optimalno zdravlje crijevnog mikrobioma, bez proljeva ili zatvora", navodi.

Povećanje unosa vode i redovita tjelovježba također mogu poboljšati učestalost pražnjenja crijeva, pokazala je studija. Blagi zatvor često se može liječiti jednostavnim promjenama načina života, poput unosa više vlakana, pijenja vode i vježbanja, ističe Bulsiewicz.

Još jedan zaključak je da obratite pozornost na to koliko često idete na WC. Studija potvrđuje ranija istraživanja koja pokazuju da abnormalna učestalost pražnjenja crijeva može imati posljedice, napominje Bulsiewicz.

Studija pruža preliminarne dokaze da održavanje "normalne" učestalosti pražnjenja crijeva, poput tri puta sedmično do tri puta dnevno, može pomoći u smanjenju rizika od hroničnih bolesti, kaže Gibbons.

Kada posjetiti ljekara zbog problema s pražnjenjem crijeva

"Ako vidite krv u stolici, to je razlog za hitnu ljekarsku pomoć", kaže Bulsiewicz.

Krv u stolici može izgledati crveno, tamnocrveno ili crno, ovisno o mjestu krvarenja. Bilo koja boja krvi u stolici znak je da trebate posjetiti ljekara.

Stručnjaci također preporučuju posjet ljekaru ako imate bilo koji od sljedećih simptoma:

  • proljev ili zatvor koji ne prolaze nekoliko dana
  • značajna promjena u obliku stolice, poput vrlo tanke stolice
  • povišena temperatura, osobito uz krvarenje ili dugotrajni proljev ili zatvor
  • simptomi dehidracije, poput vrtoglavice, osobito nakon dugotrajnog proljeva
  • stalna bol u trbuhu
  • mučnina ili povraćanje, osobito uz zatvor
  • buđenje tokom noći zbog potrebe za pražnjenjem crijeva