Očekivano, ubjedljivom većinom jučer je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio Zakon o Južnoj interkonekciji.
Rijetko kad se oko nekog zakona dešavala takva političko-diplomatska drama.
Na kraju je sve rezultiralo preglasavanjem HDZ-a, odnosno time da je dio pozicije (strake Trojke) zajedno sa opozicijom (SDA, DF, SBiH…) usvojio zakon koji bi trebala provoditi Vlada FBiH zajedno sa javnim preduzećem, u ovom slučaju BH Gasom.
Pritisak je bio jači
Jasno je da je Trojka pokušavala na sve načine napraviti kompromisni zakon koji bi odgovarao i željama HDZ-a odnosno Dragana Čovića, no pritisak je ipak bio jači.
Naravno radi se o pritisku koji je pravila Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH, jer je Južna interkonekcija dvostruki državni interes SAD.
Osim što će tom plinskom interkonekcijom u BiH dolaziti ukapljeni američki plin, ona će smanjiti ruski utjecaj u BiH.
Čovićev interes je bio taj da ima skoro pa potpunu kontrolu nad ovim projektom i to kroz neko novoformirano preduzeće čije bi sjedište bilo u Mostaru i koje bi faktički bilo neki pandan Elektroprivredi HZHB.
Razmimoilaženje američkih i bosanskohercegovačkih interesa i onih Dragana Čovića - prema svemu sudeći, imat će posljedice po federalnu koaliciju i rad Vlade FBiH.
Iako su stvari u Vladi FBiH i do sada išle prilično sporo i teško, da će sve biti još teže i neizvjesnije prvi je dao naslutiti Mladen Bošković, HDZ-ov dopredsjedavajući Predstavničkog doma.
"Propitivat ćemo našu saradnju na svakom sljedećem pitanju. Živi bili pa vidjeli kako će se dalje razvijati. BiH se može graditi samo zajedno i sa RS, Distriktom Brčko i FBiH.
Svi koji misle da mogu eliminirati jedan narod preglasavanjem mislim da su u krivu. Mislili su neki da nas neće biti, evo nas u Zastupničkom domu, u BiH", rekao je Bošković.
S druge strane, nešto hladniji i suptilniji bio je njegov stranački šef Dragan Čović koji je sve komentirao u Vitezu tokom stranačkih aktivnosti.
Čović je priliku iskoristio da između redova kaže partnerima iz Trojke da su slabići koji su popustili pred ambasadorom SAD.
"Nije pravi put"
"Mi smo na našu nesreću prije dva, tri dana usuglasili kroz povjerenstvo taj zakon, ja sam bio uvjeren da ćemo ga jučer na Vladi usvojiti.
Međutim, dogodio se taj iskorak. Pritisak je ogroman, ja razumijem te ljude, ne može svatko jednako podnositi te pritiske koji su, vidite, medijski, osobni, stranački, politički, ali mi idemo dalje", komentirao je on.
"Mislim da put kojim se krenulo nije pravi put za BiH, mi moram kroz institucije BiH donositi odluke, a ono što je najgore od svega za one koji možda razmišljaju drukčije.
Razumijem interes bošnjačkog naroda, političkih stranaka, to se idealno poklopilo.
I oni koji nisu očekivali sad vjeruju da su kroz ovo dobili jednu investiciju od nekih 150 možda i 200 kilometara plinofikacije kroz Hercegovinu, vrijednosti 500 do 600 miliona, da iz Sarajeva upravljuju s njom.
To nije način kako se radi, mi ne smijemo narušiti dejtonske principe. Energetska struktura je vrlo jasno podijeljena u BiH i čini jednu sintezu tri sistema.
Sad neko pokušava na mala vrata otvoriti pod krinkom ne znam ni ja kakvih strateških interesa", rekao je on.
Ostao suzdržan
Čović je naravno ostao suzdržan da direktno komentira optužbe koje su na njegov račun stigle iz Ambasade SAD, ali je ipak naglasio da će se neke stvari promijeniti iako kaže da 'idemo dalje'.
On je u svojoj izjavi kazao da je Južna interkonekcija projekt koji će se dugo graditi i da će se 'o njemu još puno pričati' što ostavlja opciju da će HDZ imati još prilika da promiješa karte.
S druge strane, kada je u pitanju rad trenutne Vlade, HDZ će sigurno zatezati na brojnim pitanjima, ucjenjivati i tražiti razne ustupke pa se može očekivati neki 'ler' koji - dvije godine pred izbore - najmanje odgovara strankama Trojke.
Dok se Čović može zadovoljiti sporim tempom, strankama Trojke treba brzi napredak i jasan iskorak, i upravo to će im biti teško ostvariti sa ovakvim HDZ-om koji će 'saradnju preispitivati na svakom idućem pitanju'.
