Dokumenti pronađeni u Nacionalnom arhivu otkrivaju da se kraljevska porodica izuzimala od zakona koji su primjenjivani na sve druge
Istraga britanskog lista Guardian došla je do otkrića da je britanski kraljevski dvor barem do kasnih šezdesetih branio "imigrantima druge boje kože i strancima" da rade na dvorskim činovničkim mjestima.
Otkriveno je i kako je Buckinghamska palača dobila izuzeće koje vrijedi i dandanas, a prema kojem za kraljicu i njezino kućanstvo ne važe zakoni za sprječavanje rasne i seksualne diskriminacije.
Ti dokumenti pronađeni su u Nacionalnom arhivu u sklopu istrage o tome koliko je kraljevska porodica koristila slabo poznatu parlamentarnu proceduru, tzv. kraljičin pristanak, kako bi potajno utjecala na sadržaj britanskih zakona.
Još davne 1968. godine, kraljičin voditelj finansija obavijestio je dužnosnike u ministarstvu da "nije praksa da zapošljavaju imigrante druge boje kože ili strance" na službenička mjesta u kraljevskom domaćinstvu, ali dozvoljeno im je raditi kao posluga.
Nije poznato kada je "praksa" ukinuta. Buckinghamska palača odbila je odgovarati na pitanja o zabrani i kada je ukinuta. Ali njihove knjige pokazuju da su ljudi manjinskog podrijetla zapošljavani 90-ih godina. Prije devedesetih se nije vodila evidencija o rasnoj pripadnosti zaposlenika.
Kraljica izuzeta od zakona
Još u vrijeme 60-ih ministri u tadašnjoj britanskoj vladi pokušali su uvesti zakone koji bi učinili ilegalnim odbijanje zapošljavanja na temelju rase ili etničke pripadnosti. Kraljica je bila izuzeta od tog zakona više od 40 godina. Buckinghamska palača to ne negira, ali tvrdi da ima poseban proces za saslušanje žalbi za diskriminaciju.
Mogućnost izuzeća kraljice stupila je na snagu sedamdesetih godina kada su političari uveli niz zakona o rasnoj i seksualnoj ravnopravnosti kako bi iskorijenili diskriminaciju. Službeni dokumenti otkrivaju kako su se vladini ljudi konsultirali s kraljičinim savjetnicima oko formulacije zakona te kako je uveden mehanizam prema kojem kraljica mora dati dozvolu za parlamentarnu raspravu o zakonima u kojima ima interes. Dvor tvrdi da je riječ o običnoj formalnosti, no postoje indikatori da je kraljica opetovano koristila taj kanal za potajno lobiranje kod ministara kada joj se neki zakoni nisu sviđali.
Posebno je to vidljivo kod zakona o rasnoj diskriminaciji na poslu i kod stambenih pitanja iz 1968. kada su kraljičini dvorjani tražili popravke kako bi osigurali da se bilo kakve žalbe protiv kraljice neće moći voditi pred sudom.
Prigovori protiv kraljice
Dvor je tražio slična izuzeća kao u slučaju diplomatske službe koja je smjela odbiti prijavu za posao osobe koja u UK prebiva manje od pet godina.
"Posebno ih brine da bi, bude li predloženi zakon nadležan i za kraljičino domaćinstvu, to značilo da će prvi put biti zakonski omogućeno kritiziranje kućanstva", napisao je službenik ministarstva koji je kontaktirao s dvorom.
Rezultat izuzeća je bio to da je posebno povjerenstvo, koje je tim zakonom osnovano, prigovore protiv kraljice moralo slati ministru, a ne sudovima.
I iz zakona o rasi koji su donijeti 70-ih kraljica je bila izuzeta. Izuzeće je trajalo sve do Zakona o jednakosti iz 2010. godine koji je zamijenio niz zakona iz 70-ih. Mehanizam "kraljičinog pristanka" vrijedi i danas.
I ranije je bilo kritika na račun dvora da ima malo zaposlenika iz redova manjina, no to je pitanje došlo pod posebnu lupu javnosti kada je ranije ove godine Meghan Markle, prva pripadnica kraljevske porodice manjinskog porijekla, optužila dvor za rasizam i komentare o tome koje će boje kože biti njeno dijete s princem Harryjem, prenosi Jutarnji.
