Rat u Ukrajini raspiruje krizu troškova života. Eurostat je u utorak objavio da je 12-mjesečna inflacija u eurozoni iznosila 8,1 posto - što je najveća brojka koju je ikada zabilježio evropski statistički ured.
Ovo pritišće domaćinstva širom Evrope, pri čemu 83 posto španskih porodica, 80 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, 76 u Italiji, 66 u Francuskoj, 65 u Danskoj i 62 u Švedskoj, sve su prijavile rastuće svakodnevne troškove u YouGov anketi, piše Euronews.
Nije samo Evropa; Daleko od toga. Stanovništvo Bliskog istoka i Afrike pod golemim je pritiskom dok se posljedice ruske invazije na Ukrajinu šire svijetom.
U aprilu je šef MMF-a upozorio da rat u Ukrajini stvara rizik od "nestašica" i "socijalne nestabilnosti" u tim regijama potičući više cijene. Ali kako rat u Ukrajini pridonosi trenutnoj krizi?
Hrana
Ključni razlog zašto su domaćinstva u nevolji je to što su globalne cijene hrane porasle na najviše razine od ruske invazije, kao što je priznao UN.
Ukrajina je prije rata bila peti najveći proizvođač pšenice i najveći proizvođač suncokretovog ulja u svijetu.
Većina toga izvezena je iz Ukrajine u druge zemlje brodovima. Međutim, glavne ukrajinske luke na Crnom moru, posebno južni grad Odesa, trenutno su suočene s ruskom blokadom.
To je značilo da manje pšenice može napustiti zemlju, što zauzvrat uzrokuje rast cijena jer zalihe postaju sve oskudnije.
"Pšenica je broj jedan", kaže dr. Tyler Kustra, asistent profesora politike i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Nottingham. "To je jedna od najiskonskijih roba koje imate. Ljudi ne bi mogli preživjeti bez žitarica."
Svjetske cijene pšenice porasle su za 19,7 posto tokom marta, prema mjesečnom indeksu cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu, dosegnuvši rekordnu razinu zajedno s cijenama ječma i sirka.
Afrika i Bliski istok posebno su ranjivi, rekao je dr. Kustra. "Egipat i Irak praktički svu svoju pšenicu uvoze iz Ukrajine, što izaziva veliku zabrinutost. Očekujem zbog toga veću nestabilnost u regiji.
"Koliko god da je ljudima u Ujedinjenom Kraljevstvu teško, uglavnom si tu i tamo možemo priuštiti još nekoliko penija. Neko u Egiptu ko se jedva drži bit će u nevolji."
Evropska služba za vanjsko djelovanje tvrdi da ruska invazija pogoršava rast cijena remeteći proizvodne kapacitete Ukrajine.
U tvitu objavljenom u ponedjeljak, EEAS je navela da su ruske snage "namjerno gađale i uništavale poljoprivredne mašine, zalihe hrane, proizvodnju i preradu te transportne kapacitete u Ukrajini".
Još jedan veliki posredni učinak rata u Ukrajini je na stočnu hranu, kaže dr. Hilary Ingham, viši predavač ekonomije na Univerzitetu Lancaster.
Porast cijena, rekla je, "utjecat će na cijene drugih prehrambenih proizvoda, a neki sugeriraju da će piletina postati skuplja od govedine."
Nafta
Drugo veliko područje u kojem sukob u Ukrajini potiče krizu troškova života je energija.
Rusija je glavni igrač na globalnim energetskim tržištima, jedan od tri najveća svjetska proizvođača sirove nafte i dom za otprilike četvrtinu poznatih rezervi prirodnog plina na planetu.
EU, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD odlučili su zaustaviti uvoz ruske energije u pokušaju da ograniče sposobnost Rusije da financira svoje ratne napore, a EU je u utorak podržala djelomičnu zabranu ruske nafte.
Ove političke napetosti, uz poremećaje u trgovini i proizvodnji uzrokovane ruskom invazijom, uzrokovale su skok cijena energije.
U aprilu je Svjetska banka prognozirala da će prosječne cijene energije ove godine skočiti za 50 posto: najveći porast od 1970-ih.
Glavni problem s takvim povećanjem, kaže dr. Kustra, jest to što je potražnja za naftom relativno stalna. "Ako cijena nafte poraste, to ne znači da možete voziti upola manje. I dalje trebate pokupiti djecu, voziti se na posao i ići u trgovine. Problem nije u stvarima luksuznim stvarima. Inflacija je kupovati stvari koje morate kupiti."
Poput stočne hrane, rast cijena nafte također utječe na širu ekonomiju. "Ulje koristimo za gotovo sve", kaže dr. Kustra. "Svaka roba koju kupite mora se transportirati, što znači da povećanje cijena nafte uzrokuje rast cijena u svim segmentima.
"Ono kroz što prolazimo je šok u stilu 1970-ih kada je sposobnost jeftine proizvodnje nestala, a ekonomija je napeta."
Cijene nafte porasle su nakon ruske invazije na Ukrajinu, dosegnuvši 118 eura ili 116 dolara po barelu 8. marta 2022. Nadamo se da će se cijene uskoro stabilizirati.
Covid-19
Otvaranje ekonomija nakon pandemije koronavirusa također pomaže stvaranju krize troškova života. S ublažavanjem ograničenja, potražnja je naglo porasla, stvarajući pritisak na globalne opskrbne lance.
Nakon pandemije naftne bušotine zatvorene su diljem svijeta jer je potražnja pala s litice. Ponovno pokretanje proizvodnje nafte koštalo je značajnu cijenu i i dalje postoje uska grla u opskrbi, pogoršana sankcijama nekim ključnim igračima, uključujući Rusiju.
Ipak, rastući troškovi hrane i energije, uz stalni utjecaj COVID-a, nisu jedini razlozi koji stoje iza stalnog porasta troškova života.
Inflatorni pritisak je posvuda," rekao je dr. Ingham. "Nestašice u opskrbi zbog stalnih blokada rada u Kini, inflacija plaća – posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu – u sektorima kao što su ugostiteljstvo i cestovni prevoz tereta, i rat… Stvari su zapravo malo u previranju trenutno "
