Svijet

Kako Rusija nabavlja oružje uprkos sankcijama? Jedna islamska zemlja ključni je igrač u naoružavanju Kremlja

Rusija prima streljivo i vojnu opremu iz Iraka za svoje ratne napore u Ukrajini uz pomoć iranskih mreža za krijumčarenje oružja, tvrde pripadnici iračkih milicija koje podržava Iran i regionalnih obavještajnih službi koji poznaju proces.

RPG-ovi i protutenkovske rakete, kao i brazilski projektirani lanseri raketa, poslani su u Rusiju iz Iraka jer je kampanja Moskve posustala u posljednjih mjesec dana, doznaje Guardian.

Vlasti u Teheranu također su Moskvi donirale raketni sistem Bavar 373 iranske proizvodnje, sličan ruskom S-300, koji je uz to Rusiji vratio i S-300, prema izvoru koji je pomogao u organizaciji transporta.

Korištenje podzemlja trgovine oružjem signaliziralo bi dramatičnu promjenu ruske strategije, budući da je Moskva prisiljena nasloniti se na Iran, svog vojnog saveznika u Siriji, nakon novih sankcija izazvanih invazijom Ukrajine.

Događaji također imaju velike implikacije na smjer i opseg trgovine u međunarodnoj trgovini oružjem.

Irak je ugostio američke i zapadne trupe od svrgavanja Sadama Husseina 2003., a SAD je obučavao i opskrbljivao različite jedinice iračke vojske i specijalnih snaga za odbranu vlade Bagdada od pobune. Nakon dva desetljeća rata, zemlja je preplavljena oružjem.

Velik dio je legalno prešao u ruke šiitskih milicija koje podržava Iran, a koje se protive američkoj prisutnosti u zemlji, ali su od 2016. službeno uključene u iračke oružane snage u sklopu borbe protiv Islamske države.

Poznate po svojoj učinkovitosti u razbijanju "kalifata" Islamske države - i po svom brutalnom postupanju prema sunitskim civilima - ove su grupe postale moćni akteri u iračkom sigurnosnom establišmentu.

RPG-ovi (granate na raketni pogon) i protutenkovske rakete u posjedu Hashd al-Shaabija, najmoćnijeg kišobrana šiitske milicije, prevezeni su u Iran preko graničnog prelaza Salamja 26. marta, gdje ih je primila iranska vojska i prevezeni su u Rusiju morem, rekao je zapovjednik ogranka milicije koji kontrolira prelaz.

Ḥashd al-Shaabi je također demontirao i poslao u dijelovima dva raketna lansera Astros II brazilskog dizajna, poznata u Iraku kao licencna verzija Sajil-60, u Iran 1. aprila, prema izvoru unutar organizacije.

"Nije nas briga kamo ide teško oružje [jer nam u ovom trenutku ne treba]", rekao je jedan izvor Hashd al-Shaabija. "Sve što je protiv SAD-a čini nas sretnima."

Tri teretna broda sposobna nositi takve terete – dva pod ruskom zastavom i jedan pod iranskom – prešla su Kaspijsko more od iranske luke Bandar Anzali do Astrahana, ruskog grada na delti Volge, u navedenim vremenskim okvirima.

“Ono što Rusima trenutno treba u Ukrajini su projektili. Oni zahtijevaju vještinu za transport jer su krhki i eksplozivni, ali ako ste predani tome, moguće je”, rekao je Yörük Işık, stručnjak za pomorske poslove iz Istanbula. "To također nije vrsta aktivnosti koju bi pokupile satelitske snimke jer se mogu transportirati u velikim kutijama i redovitim kontejnerima."

Mohaned Hage Ali, kolega iz Carnegie Middle East Centra, rekao je: “Ta vrsta sofisticiranog naoružanja [sistemi raketnih bacača] napravila bi veliku razliku na terenu u Ukrajini. Ḥashd al-Shaabi kontrolira veći dio pogranične regije s Iranom, što bi olakšalo ovu transakciju.

“Druge zemlje poput Kine sada moraju biti vrlo oprezne u davanju oružja Rusiji, s obzirom na novu situaciju sa sankcijama. I Iran, kao dio te osovine, želi osigurati da Rusija ne izgubi tlo pod nogama u ovom sukobu.

“Ako je Putinov režim destabiliziran, to ima velike implikacije za Iran, posebno u Siriji, gdje Damask ovisi o ruskoj zračnoj podršci, a Rusija koordinira kako bi izbjegla izravan sukob između njih i Izraela.”

Opsežne ekonomske sankcije koje su zapadne zemlje nametnule Moskvi nakon invazije 24. februara uključivale su zabranu robe s dvojnom namjenom – predmeta civilne i vojne namjene – kao što su rezervni dijelovi za vozila i određene vrste elektronike i optičkih uređaja, kao i predmeti očite vojne namjene.

Ruski proizvođači su navodno teško pogođeni novim ograničenjima, a Ukrajina je rekla da su glavna tvornica oklopnih vozila u zemlji, kao i tvornica traktora, ostali bez dijelova za izradu i popravak tenkova.

Revidirane zapadne procjene su da je 29 originalnih ruskih bataljunskih taktičkih grupa sada "borbeno neučinkovito" od napadačkih snaga koje se procjenjuju na 125 bataljuna, ili oko 75% ukupne ruske vojske koja učestvuje u šest sedmica staroj "specijalnoj operaciji".

Značajni gubici donijeli su malo dobitaka: čini se da je Moskva za sada odustala od svog prvobitnog pokušaja da zauzme glavni grad Kijev, umjesto da je povukla i premjestila svoje kopnene snage za ponovni napad na regiju Donbas, na jugoistoku zemlje .

Očekuje se da će se zračni i artiljerijski napadi nastaviti na gradove Harkov i Nikolajev, kao i na opkoljenu luku Mariupolj.

Prošle sedmice ukrajinske obavještajne službe optužile su Gruziju da pomaže Rusiji u primanju sankcioniranog vojnog materijala, što je još jedan potencijalni znak razmjera novih napora Kremlja da iskoristi međunarodne mreže krijumčarenja kako bi pomogao svojoj kampanji u Ukrajini.

Gruzijske specijalne službe primile su upute od političkog vodstva zemlje da se ne miješaju u krijumčarske kanale iz "istočne Azije" koji su namijenjeni zaobilaženju novih zapadnih sankcija, navodi se u priopćenju Kijevske obavještajne uprave.

Gruzijski dužnosnici rekli su da su ukrajinske tvrdnje neutemeljene. Odnosi između dviju postsovjetskih naroda naglo su se pogoršali otkako je izbio sukob zbog odbijanja Tbilisija da uvede ekonomske sankcije Moskvi.

Američki dužnosnici također su rekli da je Rusija od Kine zatražila vojno oružje i pomoć za podršku njenoj operaciji u Ukrajini.

Ruski saveznik Srbija preuzela je isporuku kineskog protuzračnog sistema u tajnoj operaciji tokom vikenda, izvijestio je Associated Press, usred zabrinutosti Zapada o gomilanju oružja na Balkanu u isto vrijeme kada i rat u Ukrajini koji bi mogao ugroziti krhku mir u regiji, piše Guardian.