Iako stres sam po sebi ne uzrokuje direktno rak, sve je više dokaza da može značajno doprinijeti razvoju ove bolesti.
Stres je neizbježan dio svakodnevnog života, ali kada postane hroničan može imati ozbiljne posljedice po naše zdravlje, uključujući i povećan rizik od razvoja raka. Istraživanja sve više ukazuju na povezanost između dugotrajnog psihološkog stresa i nastanka i progresije različitih vrsta karcinoma.
Iako stres sam po sebi ne uzrokuje direktno rak, sve je više dokaza da hronični psihološki stres može značajno doprinijeti razvoju i progresiji ove bolesti. Mehanizmi uključuju oslabljeni imunološki sistem, povećanu upalu, promjene u hormonalnoj ravnoteži i nezdrave životne navike.
Biološki mehanizmi povezanosti stresa i raka
Kada smo izloženi stresu, naše tijelo reagira lučenjem hormona stresa poput kortizola i adrenalina. Ovi hormoni imaju važnu ulogu u pripremi organizma za "borbu ili bijeg" u akutnim stresnim situacijama. Međutim, kada je stres hroničan i dugotrajan, konstantno povišene razine hormona stresa mogu narušiti normalno funkcioniranje organizma na više načina:
Oslabljuju imunološki sistem, što smanjuje sposobnost tijela da se bori protiv abnormalnih stanica koje mogu postati kancerogene
Potiču upalne procese u tijelu, što stvara pogodno okruženje za razvoj tumora
Ubrzavaju rast i širenje postojećih tumorskih stanica
Ometaju procese popravka DNA, što povećava vjerojatnost mutacija koje mogu dovesti do raka
Aktiviraju određene gene povezane s razvojem raka
Potiču angiogenezu (stvaranje novih krvnih žila) koja opskrbljuje tumore hranjivim tvarima
Istraživanja na životinjama pokazala su da hronični stres može ubrzati rast i metastaziranje tumora. Naprimjer, u jednom eksperimentu na miševima s transplantiranim ljudskim tumorima, životinje izložene hroničnom stresu imale su značajno veće stope rasta i širenja tumora u usporedbi s kontrolnom grupom.
Epidemiološki dokazi
Važno je napomenuti da je proučavanje utjecaja stresa na razvoj raka kod ljudi kompleksno zbog mnogih ometajućih faktora. Naprimjer, osobe pod hroničnim stresom sklonije su nezdravim navikama poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, što nosi nezavisne rizike za razvoj raka.
Iako je teško dokazati direktnu uzročno-posljedičnu vezu između stresa i raka kod ljudi, brojne epidemiološke studije ukazuju na povezanost:
Metaanaliza iz 2018. godine pokazala je moguću vezu između stresnih životnih događaja i povećanog rizika od raka dojke
Japansko istraživanje otkrilo je značajnu povezanost između percipiranog stresa i incidencije raka rektuma
Istraživanje provedeno na preko 100,000 žena u Velikoj Britaniji nije pronašlo konzistentne dokaze o povezanosti stresa i raka dojke, ali je ukazalo na moguću vezu kod određenih podgrupa
Utjecaj stresa na imunološki sistem
Imunološki sistem igra ključnu ulogu u odbrani organizma od raka. On prepoznaje i uništava abnormalne stanice prije nego što se razviju u tumore. Oslabljen imunološki sistem manje je učinkovit u nadzoru i eliminaciji potencijalno kancerogenih stanica, što povećava rizik od razvoja raka. Hronični stres može značajno oslabiti funkciju imunološkog sistema na više načina:
Smanjuje broj i aktivnost prirodnoubilačkih (NK) stanica koje su važne za borbu protiv tumora
Ometa proizvodnju citokina i drugih signalnih molekula važnih za imunološki odgovor
Smanjuje proliferaciju T-limfocita koji su ključni za prepoznavanje i uništavanje tumorskih stanica
Povećava razine imunosupresivnih hormona poput kortizola
Stres i upalni procesi
Hronična upala smatra se jednim od ključnih faktora u razvoju i progresiji raka. Dugotrajna upala stvara mikrookruženje pogodno za rast i širenje tumorskih stanica. Ona također može oštetiti DNA i potaknuti mutacije koje vode ka razvoju raka. Stres može potaknuti i pojačati upalne procese u tijelu na nekoliko načina:
Povećava proizvodnju proupalnih citokina poput interleukina-6 (IL-6) i faktora nekroze tumora alfa (TNF-α)
Aktivira transkripcijski faktor NF-κB koji regulira ekspresiju mnogih gena uključenih u upalne procese
Narušava ravnotežu između proupalnih i protuupalnih mehanizama u tijelu
Utjecaj stresa na ponašanje povezano sa zdravljem
Osim direktnih bioloških učinaka, stres može indirektno povećati rizik od raka kroz promjene u ponašanju. Ove promjene u životnom stilu povezane su s povećanim rizikom od različitih vrsta raka, uključujući rak pluća, debelog crijeva, dojke i prostate:
Tehnike za upravljanje stresom
S obzirom na potencijalne štetne učinke hroničnog stresa na zdravlje, uključujući i povećan rizik od raka, iznimno je važno naučiti učinkovito upravljati stresom. Učinkovito upravljanje stresom, u kombinaciji sa zdravim životnim stilom, može igrati važnu ulogu u prevenciji raka. Tehnike poput meditacije, vježbanja i kognitivno-bihevioralne terapije pokazale su obećavajuće rezultate u smanjenju biomarkera povezanih s rakom i poboljšanju zdravstvenih ishoda.
Meditacija i mindfulness
Ove tehnike pomažu u smanjenju anksioznosti i depresije te poboljšavaju opće psihičko stanje. Istraživanja su pokazala da redovita praksa meditacije može smanjiti razine kortizola i upalne markere u tijelu.
Tjelesna aktivnost
Redovno vježbanje ne samo da smanjuje stres, već i jača imunološki sistem i smanjuje rizik od mnogih vrsta raka. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično.
Tehnike disanja
Duboko dijafragmalno disanje aktivira parasimpatički živčani sistem koji potiče opuštanje i smanjuje razine hormona stresa.
Socijalna podrška
Održavanje bliskih odnosa s prijateljima i porodicom te traženje podrške kada je potrebno može značajno ublažiti učinke stresa.
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
Ova vrsta psihoterapije pomaže u prepoznavanju i mijenjanju negativnih obrazaca razmišljanja i ponašanja koji doprinose stresu.
Važnost zdravog životnog stila
Uz tehnike upravljanja stresom, održavanje općenito zdravog životnog stila ključno je za smanjenje rizika od raka. Kombinacija zdravih navika s učinkovitim upravljanjem stresom može značajno smanjiti rizik od razvoja raka i poboljšati opće zdravlje.