saveznik kremlja

Kako Ukrajinci vide BiH: Dodik korak po korak torpedira stabilnost. Šutnja Schmidta i Tužilaštva njegova je pobjeda

Kako bi se odbranio, Dodik bi mogao ići na referendum o samostalnosti RS. Tu mogućnost je već nekoliko puta najavljivao.

Milorad Dodik često daje kontradiktorne izjave o planovima za proglašenje nezavisnosti Republike Srpske.

RS bi mogla pokušati proglasiti nezavisnost već krajem ove godine – pod uvjetom, međutim, da Donald Trump pobijedi na američkim predsjedničkim izborima.

Ovo nije prvo obećanje predsjednika RS Milorada Dodika da će proglasiti neovisnost. No, ne može se ne primijetiti da aktivno radi na pripremama za odlazak iz Bosne i Hercegovine, tvrdi ukrajjinska Pravda.

Paralelne institucije

U nastavku teksta ovog ukrajinskog medija se navodi:

"Dodik nastavlja stvarati paralelne administrativne institucije u RS.

Planira izmjenu zakona o izborima tako da se njihovi rezultati u entitetu ne broje u Centrtalnoj izbornoj komisiji BiH, već u Banjoj Luci, glavnom gradu RS.

Nastoji postići uklanjanje stranaca iz Ustavnog suda BiH i likvidaciju Ureda visokog predstavnika.

Sud BiH može zaustaviti Dodika. Trenutno se protiv predsjednika vodi postupak zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

No, odluka suda, koja se očekuje u narednim mjesecima, mogla bi postati detonator koji će konačno narušiti stabilnost na Balkanu.

“Glavno postignuće” srpskih separatista bilo je održavanje neustavnog praznika dana RS 9. januara.

Za to se nije pripremao samo Dodik, već i međunarodna zajednica koja je pripremila nekoliko "poklona".

Američka ambasada u Sarajevu prvo je poručila da neće nijemo gledati kako predsjednik RS destabilizira državu i pokušava rascijepiti BiH.

Riječi su pojačana sa dva američka borbena aviona koji su uoči "praznika" preletjeli teritorij države.

I Glavno tužilaštvo BiH i visoki predstavnik Christian Schmidt podsjetili su da sudjelovanje državnih službenika i vojske u "prazniku" i njegovoj organizaciji može rezultirati krivičnom odgovornošću.

Strani gosti

Dakle, iako su se protuustavne mjere događale, njihovi su razmjeri bili skromniji nego prije.

A od stranih gostiju bili su samo poglavar Srpske pravoslavne crkve, srpski ministar obrane i (ko bi bez njega) ruski ambasador.

Čak se ni mađarski premijer Viktor Orban nije usudio doći. Čak i usprkos tome što mu je tokom proslave trebao biti uručen orden, isti onaj kojim je prošle godine dodijeljen Putin.

No, je li takva “skromna proslava” bila pobjeda Zapada? Ne, nego suprotno.

Oštra upozorenja visokog predstavnika i Tužiteljstva BiH još nisu potkrijepljena djelima. Njihova šutnja može se ocijeniti još jednom Dodikovom pobjedom.

Još jedna od njegovih nedavnih inicijativa je da su zastupnici Narodne skupštine RS iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) izglasali da se Krivični zakon RS unese odredba o krivičnoj odgovornosti za klevetu.

Ova odluka ne samo da ugrožava slobodu govora, već krši i međunarodne dokumente kojima je BiH pristupila, posebno Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Međunarodni pakt o državljanstvu i političkim pravima.

Podrška Srbije i Rusije

Ovdje čudi stav Ustavnog suda BiH koji navedene dopune ne smatra neustavnim.

I to je još jedna mala pobjeda balkanskog separatiste koji korak po korak torpedira stabilnost u regiji. Naravno, djelujući uz podršku Srbije i Rusije.

Nažalost, predsjednik RS ima i podršku jednog od utjecajnih političara u zemlji, Dragana Čovića, šefa Hrvatske demokratske zajednice. Čović traži stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta unutar BiH, što nije predviđeno ni Ustavom BiH ni Daytonskim sporazumom.

Tako su dva političara – Srbin i Hrvat – napravili „ujedinjeni front“ (prije nekoliko godina takav savez nije bilo moguće zamisliti) protiv Bošnjaka i koče rješenje jednog od najbolnijih pitanja političkog života Bosne i Hercegovine - priprema novog izbornog zakonodavstva.

Kontradiktorne izjave

Istodobno, Dodik često daje kontradiktorne izjave o planovima za proglašenje nezavisnosti. Očito, pokušavajući zaštititi sebe i svoju okolinu od novih sankcija.

Recimo, u istupima našeg "junaka" pojavile su se nove teze da nema planova za izlazak iz BiH - riječ je, kažu, samo o povećanju ovlasti RS.

No, kasnije se Dodik ili uplašio svojih riječi, ili se, čuvši povik upozorenja "saveznika" Kremlja, opet vratio tradicionalnom separatizmu: "ne volimo BiH i ne vjerujemo u nju", uskoro će samostalnost RS.

U takvoj situaciji sve više političara Dodikove separatističke izjave doživljava kao blef (koji traje već desetljećima), odražavajući njegovu zbunjenost i nemoć.

Očigledno je da nezavisnost RS ne bi priznala niti jedna država na svijetu, pa ni Srbija.

Štoviše, takav bi korak mogao značiti novi rat u regiji – koji treba samo Putinu, ali ne i stanovnicima RS.

A u isto vrijeme Dodikov separatizam počinje izazivati ​​ne samo verbalnu kritiku, već i konkretna djela. Sud BiH razmatra slučaj Dodikovog nepriznavanja visokog predstavnika i njegovih odluka, za što je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

I premda je početak procesa već treći put odgođen Dodik će vrlo teško izbjeći odgovornost za svoje postupke.

Referendum kao sredstvo pritiska

Kako bi se odbranio, Dodik bi mogao ići na referendum o samostalnosti RS. Tu mogućnost je već nekoliko puta najavljivao.

Ali, ovdje postoje dva "ali". Prvo, takvo pitanje nije u nadležnosti entiteta i u suprotnosti je s Daytonskim mirovnim sporazumom.

Dakle, pripreme za referendum može zaustaviti ili otkazati visoki predstavnik.

Drugi problem je rizik da ovaj referendum ne postane atraktivan glasačima, pa samim tim neće biti prepoznat kao održan.

Takav rizik je prilično visok, jer de facto Dodik više nije lider svih bosanskih Srba.

Kako bi se to izbjeglo, vlast u Banjoj Luci namjerava promijeniti zakon o referendumu.

A kako bi ojačao svoju poziciju, Dodik otvoreno spekulira o pitanju evropskih integracija BiH.

Od njega se u jednom danu može čuti kako se zalaže za integraciju zemlje u Evropsku uniju, a potom i da predlaže da RS umjesto EU uđe u BRICS.

A Dodik pokušava zastrašiti prekrajanjem karte regije i izgledom “velike Srbije”. Nešto kasnije izjavio je da će naredne godine i decenije biti "godine srpskog nacionalnog ujedinjenja".

Da ovakvi separatistički snovi ne postanu stvarnost, u blizini Sarajeva i u nekim gradovima Bosne i Hercegovine nalaze se postrojedinice jbe EUFOR-a, čiji je mandat osigurati provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, stabilnost i mir u Bosni i Hercegovini, te njenu cjelovitost.

NATO snage

Osim toga, sjedište NATO-a u Sarajevu ne samo da pomaže vlastima u zemlji u približavanju standardima Saveza, već također podržava EUFOR u slučaju krize.

Stoga bi Dodiku bilo dobro da posluša riječi novog komandanta EUFOR-a, mađarskog generala Laszla Sztyca, koji je nedavno upozorio srpske separatiste da će misija intervenirati ako lokalna policija ne uspije održati mir.

Separatizam Dodika sve više liči na rusku informativno-propagandnu specijalnu operaciju.

Štoviše, kako je primijetio Vladimir Putin na godišnjoj konferenciji za novinare u decvembru prošle godine, njegova se procjena situacije u BiH "potpuno poklapa" s Dodikovom vizijom.

Spomenuo je BiH i RS – i to je loša vijest za cijelu regiju, jer će to značiti da će, uprkos ratu u Ukrajini, Rusija nastaviti podržavati Dodikove separatističke izjave i akcije, doduše više na riječima.

I samo sukob u Ukrajini sprečava Kremlj da započne novi rat na Balkanu", navodi ukrajinska Pravda.