Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio Prijedlog zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH-Hrvatska, da bi ovaj zakon stupio na snagu, potrebno je da ga usvoji i Dom naroda Parlamenta FBiH.
Izmjene Ustava FBiH koje je u izbornoj noći 2022. godini nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sprečavaju HDZBiH da blokiraju stavljanje na dnevni red sjednice Doma naroda PFBiH ovog zakona, jer su Ustavom striktno propisani krajnji rokovi kada neki zakon, ako ga usvoji jedan dom mora doći na dnevni red sjednice drugog doma.
Jasni i precizni rokovi
Ranije je predsjedavajući Doma naroda koji je iz HDZ-a BiH do unedogled mogao blokirati stavljanje nekog zakona na dnevni red, jer je Ustavom FBiH bilo propisano da se zakon na dnevnom redu treba naći u 'razumnom roku', što je ostavljalo prostor za opstrukcije i manipulacije.
Prema Schmidtovim izmjenama, krajnji rok da neki zakon ako ga je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH bude stavljen na dnevni red Doma naroda je 75 dana, odnosno prvi rok je 45 dana a ako ne bude ispoštovan, ostavlja se novi rok od 30 dana.
Međutim, s obzirom na to da je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy pozvao na usvajanje ovog zakona do kraja godine, vjerovatno će ga iz Predstavničkog doma hitno uputiti Domu naroda Parlamenta FBiH na razmatranje. U tom slučaju, zakon na dnevni red treba staviti Tomislav Martinović, predsjedavajući Doma iz HDZBiH.
Hoće li Martinović to učiniti onog trenutka kada Zakon dođe u Dom naroda ili će čekati krajnji rok kako bi se što više odugovlačilo s usvajanjem ovog zakona tek ćemo vidjeti.
U konačnici, kada Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji i dođe pred Dom naroda Parlamenta FBiH, ukoliko stranke koje su podržale ovaj zakon u Predstavničkom domu ostanu pri istom stavu, bit će većine da on bude usvojen.
U tom slučaju, preostaje da HDZ BiH pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Zaštitu vitalnog nacionalnog interesa mogu pokrenuti dvije trećine delegata u Klubu Hrvata, a prosta matematika pokazuje da HDZBiH takvu većinu nema. Na zvaničnoj stranici Doma naroda PFBiH još uvijek stoji da od ukupno 23 delegata u Klubu Hrvata, HDZBiH ima njih 14.
Zašto je važan stav HDZ1990
Međutim, poznato je da je HDZBiH napustio Ivo Tadić, koji se još uvijek vodi kao član te stranke na stranici Doma naroda, premda on to više nije, ali u ovom trenutku se ne zna da li bi Tadić ipak podržao HDZBiH u ovom slučaju.
Ukoliko bi HDZ-u BiH zafalilo ruku za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa oni imaju opciju traženja dodatnih glasova prvenstveno kod trojice delegata iz HDZ1990 ili jednog iz HNP-a.
Podsjećamo, HDZ1990 je bio suzdržan pri glasanju o zakonu o Južnoj interkonekciji u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, iako su nakon sporenja s SDP-om, njihovi zaključci i uvjeti koji se odnose na BH Gas u konačnici usvojeni.
No, od toga šta će stranke Trojke u narednim danima uraditi shodno zaključku HDZ1990 vjerovatno će opredijeliti tu stranku za definiraniji stav o zakonu koji će se naći pred Domom naroda.
Naime, kako saznaje Raport, HDZ1990 tražit će brzu reakciju Trojke u ispunjavanju njihovih zahtjeva kako bi otvoreno podržali zakon u Domu naroda.
Iako glasovi HDZ1990 nisu presudni, kako saznajemo, za Ambasadu SAD i druge međunarodne predstavnike kojima je u interesu što brža realizacija projekta Južna interkonekcija važno je da druge parlamentarne stranke s hrvatskim predznakom podrže ovaj zakon, kako bi se Draganu Čoviću iz ruku izbio adut da je ovaj projekat jednonacionalan i da protiv njega nije samo HDZBiH, nego da nema podršku ni drugih hrvatskih stranaka.
Uglavnom, ako u Domu naroda dođe do pokretanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa od HDZBiH uz eventualnu podršku drugih stranaka s hrvatskim predznakom o zakonu o Južnoj interkonekciji, da bi zakon uprkos tome prošao, onda je za njegovo usvajanje neophodna opća većina Doma i većina u svakom od klubova naroda.
A, HDZBiH ima većinu u Klubu Hrvata, što znači da ako oni ostanu pri stavu da su protiv Zakona, taj zakon ide pred Ustavni sud FBiH koji će razmatrati da li je Zakon o Južnoj interkonekciji štetan po hrvatski narod u BiH.
Druge mogućnosti za opstrukcije
Ne prejudicirajući eventualnu odluku Ustavnog suda FBiH u slučaju da se ovaj zakon nađe pred tim sudom, iz ranijih iskustava i praksi teško je očekivati da bi mogla biti donesena odluka da je gasovod štetan po bilo koji narod u BiH.
S druge strane, ako Zakon završi pred Ustavnim sudom FBiH, onda će procedura njegovog donošenja biti obustavljena do konačne odluke Suda o tom pitanju.
Iako ustavni sudovi u BiH u ovakvim situacijama postupaju po hitnim procedurama i uglavnom brzo rješavaju takve zahtjeve, činjenica je da samo pokretanje tog pitanja može usporiti donošenje bilo kojeg zakona.
U ovom slučaju, to znači prostor za nove 'drame', opstrukcije, lobiranja, pritiske i sve ono što je pratilo donošenje ovog zakona u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Također, imajući u vidu činjenicu da ukaze o proglašenju svih zakona u FBiH donosi predsjednik FBiH, u ovom slučaju HDZ-ova Lidija Bradara još je neizvjesno hoće li i s te strane biti opstrukcija i u opciji ako zakon ubrzo bude usvojen i u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Svakako iz čitave ove priče i projekta, ne može se zanemariti uloga Hrvatske koja u projektu Južne gasne interkonekcije igra ključnu ulogu.
S obzirom na stav premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koji je u nedavnoj izjavi o ovom projektu pružio podršku Draganu Čoviću i HDZBiH, jasno je da se određene opstrukcije i ispostavljanje zahtjeva koji bi išli u korist HDZBiH mogu očekivati i s te strane.
Jer, za realizaciju projekta Južna interkonekcija bit će neophodno i potpisivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske, što u svjetlu usvajanja Zakona o gasovodu Južna interkonekcija preglasavanjem HDZBiH može donijeti nove, negativne posljedice po ovaj projekat.
