Najviši predstavnici Evropske unije, lideri zemalja Berlinskog procesa (Njemačka, Francuska, Italija, UK i Poljska) i lideri zemalja zapadnog Balkana održat će sutra video-konferenciju kako bi odobrili višegodišnji akcijski plan pod nazivom Zajedničko Regionalno Tržište (Common regional market). Važnost ovog liderskog samita, u organizaciji ovogodišnjih kopredsjedavajućih Berlinskog procesa, Bugarske i Sjeverne Makedonije, nije samo u opetovanom ovjeravanju EU budućnosti zapadnog Balkana, nego i usvajanju konkretnih aktivnosti koje će taj proces ubrzati u vremenskom periodu 2021-2024. Tim se aktivnostima u velikoj mjeri operacionalizira Ekonomski i investicijski plan EU za zapadni Balkan, vrijedan devet milijardi eura, za bolju infrastrukturnu povezanost, kompetitivnost, inkluzivni razvoj, te tzv. zelenu i digitalnu tranziciju.
Kakva je u svemu ovome uloga Vijeća za regionalnu suradnju (RCC), regionalne organizacije koja sjedište ima u Sarajevu, Fena je pitala šefa političkog odjela RCC-a Amera Kapetanovića, dugogodišnjeg bosanskohercegovačkog diplomatu na privremenom radu u ovoj organizaciji.
"Bez ikakve lažne skromnosti, ključna. RCC je koordinirao, draftirao i katalizirao regionalnu političku suglasnost za akcioni plan za zajedničko tržište. Surađivali smo na dnevnoj osnovi sa Evropskom komisijom, relevantnim organizacijama poput CEFTA i Transportne zajednice, Regionalne trgovinske komore, te vladinim predstavnicima. Ovo je kontinuitet RCC angažmana još od Samita Berlinskog procesa u Trstu, kada je usvojen višegodišnji akcioni plan za zajednički ekonomski prostor 2017-2019 koji nam je omogućio smanjenje cijena roaminga na Balkanu kao preduvjet za ukidanje roaminga sa EU, te stvorio uvjete za povećanje direktnih stranih investicija za 35%. Također stvorili smo solidne uvjete za buduće procese za automatsko priznavanje akademskih kvalifikacija na Balkanu, mobilnost radne snage ... ", kaže Kapetanović.
Na pitanje šta konkretno građani regiona dobivaju s ovim novim akcionim planom Jedinstveno Regionalno Tržište, Kapetanović kaže kako dobitak moramo razumjeti na dvije ravni, političkoj i tehničkoj.
"Politička opredijeljenost je jako važna jer jasno pokazuje da, ako želimo biti dio evropskog zajedničkog tržišta, moramo smoći snage i pameti da to prvo napravimo u regionu i pokažemo da smo dostojan partner. Da ne čekamo da svi jednoga dana „odemo u EU“, nego da odmah i sada EU dovedemo ovdje u smislu standardizacije i povezivanja. Tehničko ekspertska ravan ogleda se u osnovnim ciljevima: stvoriti jedinstven regionalni industrijski i inovacijski prostor, jedinstven digitalni prostor, što će konsekventno dovesti i do stvaranja jedinstvenog investicijskog prostora. No ovo mora biti bazirano na apsolutnoj slobodi kretanja roba, ljudi i kapitala što do sada nije bio slučaj i što želimo postići do 2024.", pojašnjava Kapetanović.
U nastavku razgovora pojasnio je gdje je tzv. Mini šengen u svemu ovome.
"Inicijativa koju su nazvali Mini šengen podrazumijeva intenzivniji rad na provođenju slobode kretanja roba, ljudi i usluga i kapitala u regionu radi ostvarivanja cilja pridruživanja Evropskoj uniji. Ideju su na sastancima u Novom Sadu i Ohridu u oktobru, odnosno novembru 2019. godine iznijele Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija. Sada su te četiri slobode iz mini Šengena sastavni dio akcionog plana za zajedničko tržište koji je širi po opsegu aktivnosti. Cilj nam je da zajedničkim harmoniziranim politikama reduciramo vrijeme čekanja kamiona s robom na graničnim prijelazima za 70%. Ići ćemo na smanjivanje cijene roaminga sa EU nakon što, u julu 2021, postignemo nultu tarifu roaminga na zapadnom Balkanu. Stvoriti IT industrijska čvorišta pokrivena 5G mrežom. Ukinuti bankarske provizije na transfer novca unutar zapadnog Balkana. Uspostaviti jedinstveno tržište za elektronsko poslovanje na Balkanu. Sinhronizirati investicijske politike u skladu sa EU standardima. Omogućiti malim i srednjim preduzećima bolji nastup na međunarodnim tržištima i lakši transfer tehnologija, te uspostaviti regionalni auto-moto industrijski klaster. Ako ovo uspijemo uraditi do 2024. godine, procjena ekonomista je, da bi smo na taj način, pomogli porastu GDP-a u prosjeku za 6,7 posto. Dakle, kao što vidite, ne radi se ovdje o nikakvoj zamjeni EU procesa nekom novom geopolitičkom sferom, nego, kako ovaj plan potvrđuje, kataliziranju jedne nove, evropske, dimenzije regionalne suradnje. EU čvrsto stoji iza ovoga plana kao uostalom i njene najvažnije članice, ujedno članice Berlinskog procesa. Bitno je ovdje također napomenuti EU podršku uspostavljanju garantne šeme za zapadni Balkan, koja će omogućiti neophodne investicijske garancije za mobiliziranje 20 milijardi eura investicija u infrastrukturu, zelenu tranziciju, cirkularnu ekonomiju, itd", kaže sagovornik.
U kontekstu slobode kretanja, Kapetanović je na pitanje da li to znači konačno ukidanje viza između BiH i Kosova potvrdno odgovorio.
"Da. Sloboda kretanja ne samo da je osnovni evropski princip, nego je apsolutno nužna ukoliko želimo provoditi regionalne socio-ekonomske reforme. Na samitu ministara unutarnjih poslova zapadnog Balkana i EU, održanog 16. novembra u video formatu, RCC je dobio zeleno svjetlo da uspostavimo radnu grupu koja će raditi na zaključivanju regionalnog sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama za sve građane zapadnog Balkana. To će biti još jedna konkretna stvar kojom ćemo omogućiti da građani uistinu osjete evropske slobode", ističe Kapetanović.
U razgovoru se nametnulo i pitanje zašto onda Vijeće ministara na sjednici prošle sedmice nije dalo suglasnost predsjedavajućem Vijeća ministara Zoranu Tegeltiji da na Samitu Berlinskog procesa glasa za ovaj plan?
"Koliko poznajem stvari to je ustavna nadležnost Predsjedništva BiH i siguran sam da članovi Predsjedništva na pravi način razumiju ovaj proces i da će svakako još danas dati saglasnost najvišim bh. predstavnicima da potvrde ovakav proevropski i proregionalni stav BiH na Samitu lidera zapadnog Balkana i EU u utorak 10. novembra. Štaviše, mislim da je to imperativ koji je potpunosti u suglasju sa općeprihvaćenim i utvrđenim principima i prioritetima vanjske politike BiH na kojima sam i sam radio dok sam bio u MVP BiH. Ako se oko ičega građani i političari u BiH slažu, onda je to evropska perspektiva i regionalna suradnja. BiH kao sjedište naše organizacije, zemlja osnivač, oduvijek je podupirala regionalnu suradnju i mislim da će i sada pristupiti ovom strateškom procesu u okviru kojeg će najbolje afirmirati i vlastite i regionalne interese. To jedino moguće ako sjedite za stolom i sami zastupate vlastite interese", pojašnjava Kapetanović.
Na kraju razgovora komentirao je zelene koridore o kojima se u zadnje vrijeme stalno priča.
"Pandemija Covid-19 pokazala je da globalnim izazovima možemo suprotstaviti samo zajedničku akciju. Uspostava tzv. zelenih koridora je bila inicijativa RCC koju smo kasnije zajedno katalizirali sa CEFTA, Transportnom zajednicom, uključili smo zemlje EU koje graniče sa zapadnim Balkanom, a sve u cilju da se postigne nesmetana dostava esencijalnih namirnica, lijekova i medicinske opreme u trenutku kada su zemlje jedna po jedna, kao odgovor na pandemiju, zatvarale granice. Našem regionu je prijetila potpuna blokada. No uz razumijevanje i podršku EU, uspostavili smo mrežu 24 sata otvorenih graničnih prijelaza ( zeleni koridor), uključili ZB u evropski nabavni lanac. Mislim da smo naučili mnogo iz tog slučaja i zato sada na njemu gradimo planove za budućnost. Da nam se ne dogodi da u sličnoj situaciji u budućnosti čekamo niti jedan sat, a kamoli dan. Lekcija zelenih koridora zato i jeste jedna od okosnica ovog strateškog plana koji će biti usvojen na Samitu lidera Berlinskog procesa i zapadnog Balkana 10.novembra", rekao je u razgovoru za Fenu Amer Kapetanović, šef političkog odjela RCC-a.
